U ovoj veštačkoj materici prevremeno rođene bebe mogu da nastave da rastu i da se razvijaju na isti način kao u pravoj materici.
Samo u Holandiji je godišnje 12.000 prevremeno rođenih beba. Za bebe rođene u 24. nedelji šanse da prežive su svega 50 odsto, a bebe koje prežive najčešće ostaju sa oštećenjem mozga i doživotnom problemima sa plućima.
- Prevremeno rođene bebe se stavljaju u inkubator, gde kiseonik dobijaju kroz vazduh - kaže Gvid Ui, ginekološkinja holandskog Medicinskog centra Maxima.
- Iako za to još uvek nedovoljno razvijena, majušna bebina pluća moraju da uzimaju kiseonik iz vazduha. Štaviše, vazduh ta mala bebina pluća zapravo uništava - objasnila je Ui.
- Rešenje ovog problema je veštačka materica. "Veštačka materica, odnosno " bio-kesa", kako se još naziva, simulira prirodne uslove sa plodovom vodom. Deca ostaju u vodi, a hranu i vazduh dobijaju preko pupčane vrpce - objašnjava Ui.
- A odakle nam plodova voda? Plodovu vodu možemo da napravimo u laboratoriji - odgovara Ui.
Američkim naučnicima je još 2017. pošlo za rukom da fetus jagnjeta razviju u jednoj takvoj veštačkoj materici.
Ipak, pre prvih testova na ljudskim bebama neophodno je još mnogo istraživanja.
Naučnici Tehničkog univerziteta u Ajndhovenu su na tom putu napravili veoma značajan korak: razvijaju alternativu za testiranje veštačke materice na životinjama: lutku - simulaciju bebe zasnovanu na magnetnoj rezonanci deteta.
- Uz pomoć ove lutke možemo unutar veštačke materice da pratimo krvotok, krvni pritisak i ostale parametre važne za pravilan razvoj bebe u materici - objašnjava istraživač Mark Tilen.
- Izazovi sa kojima se susreću naučnici u razvijanju veštačke materice nisu samo tehničke i medicinske, već i etičke prirode - kaže profesorka filozofije i etike Lili Frank.
- Najveći izazov su, naravno, efekti koje će razvoj u veštačkoj materici imati na dete, fizički, psihički i socijalno - objašnjava Frankova.
Odgovor na to pitanje možemo da potražimo u prošlosti. Velika zabrinutost koja je vladala oko vantelesne oplodnje i mogućih efekata na dete, nije se pokazala opravdanom - pozitvna je profesorka Frank.
- Strah da se deca više neće rađati prirodnim putem, već da će ulogu majčine materice od trenutka začeća preuzeti veštačka materica, je neosnovan - smatra profesorka Frank.
- To bi zapravo bilo dobro za žene. Umanjilo bi fizičke i emotivne rizike koje trudnoća i porođaj sa sobom nose. Te rizike nose samo žene, iako je roditeljstvo želja i žena i muškaraca, pođednako - zaključuje profesorka Frank.
Ipak, po rečima ginekološkinje Ui, ta mogućnost je još uvek daleka budućnost jer kako kaže razvoj ljudskog fetusa u veštačkoj materici, od oplodnje do rođenja, zaista spada pod naučnu fantastiku i time se nisu ni bavili.