Naučnici su otkrili parazita koji nema mitohondrijski genom i to je prvi višećelijski organizam kojem je utvrđen taj nedostatak. To, međutim, ne znači da ne diše, već u stvari u potpunosti živi bez kiseonika.
Otkriće ne samo da menja naše razumevanje kako život može da se razvija na Zemlji, već ima velike posledice i implikacije u potrazi za životom van naše planete.
Sposobnost da se metabolizuje kiseonik, odnosno da se diše, počela je pre 1,45 milijardi godina. Velike arheje progutale su male bakterije, a nekako je novi dom bakteriji bio pogodan i njoj i njenom domaćinu, pa su ostali zajedno.
Simbiotski odnos doveo je do zajedničke evolucije oba organizma, a vremenom su bakterije postale mitihondrije. Svaka ćelija u našem telu, sem crvenih krvnih zrnaca, ima veliki broj mitohondrija, a one su ključne za proces disanja. .
Poznato je i da su se neki organizmi adaptirali da žive u sredinama sa slabom koncentracijom kiseonika. Međutim, mogućnost da višećelijski organizmi budu isključivo anaerobni dugo je predmet debate u naučnim krugovima.
Sve do sada. Tim istraživača, predvođen Dajanom Jahalomi sa Univerziteta u Tel Avivu, odlučio je da prouči parazita Henneguja salminicola koji se najčešće može naću u lososima. Ušuškan unutar domaćina, živi u uslovima bez kiseonika. Kako to radi nije bilo moguće utvrditi bez analiziranja DNK.
Analize su pokazale da je Henneguja salminicola izgubio svoj mitohondrijski genom. Dodatno, izgubila je sposobnost za aerobnu respiraciju. Naučnici su utvrdili da je parazit razvio drugačije organele, koje se razlikuju od mitohondrijskih zbog unutrašnje membrane.
Rezultati bez ikakve sumnje pokazuju da je ovo prvi višećelijski organizam kojem nije potreban kiseonik da bi disao. Kako tačno živi i dalje je misterija. Stručnjaci spekulišu da možda direktno od domaćina izvlači adenozin-trifosfat, ali to još nije utvrđeno.