Oružane snage Nagorno-Karabaha optužile su Azerbejdžan da je tokom noći granatirao naseljena mesta i civilnu infrastrukturu te nepriznate republike, dok je azerbejdžansko Ministarstvo odbrane saopštilo da je jermenska strana tokom noći granatirala ceo pojas duž Agdžabedinskog regiona.
Štaviše, jermenska strana ponovo je optužila Azerbejdžan da u napadima na Nagorno-Karabah koristi zabranjenu municiju, a reč je o elementima hemijskog naoružanja i municije sa belim fosforom.
Kada je reč o napadima, jermenska strana tvrdi da je tokom noći odjeknula serija moćnih eksplozija u blizini gradova Šuši i Stepanakert u Nagorno-Karabahu, kao i da je u ranim jutarnjim časovima u prestonici Nagorno-Karabaha proradila sirena za vazdušnu opasnost.
Istovremeno, vojska Azerbejdžana tvrdi da je najveći broj jermenskih bombi pao u okolini sela Gijamedingli, ali da nije naneta veća materijalna šteta, kao i da u tim napadima nije bilo ni povređenih ni poginulih.
Borbe na kontakt liniji u Karabahu počele su 27. septembra. Baku i Jerevan međusobno se optužuju za izbijanje sukoba. U Jermeniji je objavljeno ratno stanje i opšta mobilizacija. U Azerbejdžanu je uveden policijski čas i delimična mobilizacija.
Do prvog pokušaja smirivanja situacije došlo je u petak 9. oktobra - u Moskvi su održani pregovori ministara spoljnih poslova Jermenije i Azerbejdžana. Diplomate je u rusku prestonicu pozvao predsednik Rusije Vladimir Putin.
Pregovori su trajali više od deset sati i završeni su usvajanjem sporazuma. On sadrži četiri tačke za rešavanje sukoba. Između ostalog, strane su objavile o prekidu vatre od podneva 10. oktobra u humanitarne svrhe radi razmene ratnih zarobljenika i drugih pritvorenih osoba i tela mrtvih. Međutim, ni to prvo primirje nije poštovano, kao ni sva naredna potpisana, tako da sukob u Nagorno-Karabahu i dalje traje.