Predsednički izbori u Finskoj počeli su jutros na više od 900 biračkih mesta širom zemlje, saopštilo je finsko Ministarstvo pravde.
Biračka mesta biće otvorena do 20 časova, a Ministarstvo pravde će odmah nakon zatvaranja objaviti prve rezultate, prenosi Rojters.
Ovi izbori su ujedno i prvo glasanje u toj nordijskoj zemlji otkako je prošle godine pristupila NATO-u.
Pravo glasa ima oko 4,5 miliona ljudi, a birači će se opredeljivati između devet kandidata i tako izabrati naslednika izuzetno popularnog predsednika Saulija Ninista, kome drugi šestogodišnji mandat ističe u martu i ne može ponovo da se kandiduje.
Poslednje ankete javnog mnjenja pokazuju da su bivši premijer Aleksandar Stub (55) i bivši ministar spoljnih poslova Peka Havisto (65) favoriti, ali se ne očekuje da ijedan kandidat osvoji 50 odsto glasova u prvom krugu, zbog čega je verovatan drugi krug u februaru, preneo je ranije AP.
Prema anketama, Stub i Havisto imaju podršku između 23 i 27 odsto glasova, a na trećem mestu je predsednik skupštine i krajnji desničar Jusi Hala-aho sa oko 18 odsto podrške.
Zanimljivo je da je Hala-aho, koji je također bio član Evropskog parlamenta, proglašen krivim i za ometanje verskog bogosluženja i za etničku agitaciju nakon što je kritikovao islam i imigraciju na svom popularnom blogu. I nema sumnje da je odveo Finsku stranku u radikalnijem smeru otkako ju je preuzeo 2017.
No, za razliku od mnogih drugih populista na Zapadu, Hala-aho je više od pukog političkog agitatora. Finski diplomati s nazivaju ga "intelektualno oštrim kao britva" i "opasno inteligentnim". Za razliku od drugih na krajnjoj desnici političkog spektra, on je takođe naklonjen NATO-u, kritičan je prema Rusiji i nedavno je dobio ovacije u ukrajinskoj Vrhovnoj radi nakon što je celi svoj govor održao na gotovo savršenom ukrajinskom – naglašavajući svoj doktorat u slavenskoj lingvistici.
Ostaje da vidimo kako će se on provesti na ovim izborima, nročito u kontekstu opšteg rasta desnice na izborima širom evropskih zemalja, od Italije, slovačke, pa sve do Nemačke i njenog AFD-a.
Treba pomenuti i to da za razliku od predsednika većine evropskih zemalja, predsednik Finske ima izvršnu vlast u određivanju spoljne i bezbednosne politike, posebno kada je reč o zemljama van EU kao što su SAD, Rusija i Kina.