Reč je o izjavi koju je Putin dao tokom Saveta za razvoj građanskog društva i ljudska prava koji je organizovao Kremlj, a koja je bila usmerena na politiku Letonije u vezi sa manjinom koja govori ruski jezik.
Njuzvik navodi da je Letonija jedna od tri članice NATO-a i Evropske unije koje dele granicu sa kopnenom Rusijom.
Takođe se podseća i da se Letonija ranije suočila sa negativnim reakcijama zbog donošenja zakona za koje stručnjaci UN-a kažu da su diskriminatorni prema manjinskim etničkim grupama u zemlji, pre svega Rusima, uključujući napore da letonski postane jedini jezik koji se koristi u školama do 2025.
U maju je Rojters izvestio da desetine ruskih državljana žive u Letoniji naređeno im je da polažu osnovni test iz letonskog jezika kako bi dokazali svoju “lojalnost“ vladi Rige u svetlu rata u Ukrajini.
- Ne mislim da će sreća doći onima koji sprovode takvu politiku - rekao je Putin na sednici predsedničkog saveta u ponedeljak.
Portal RBC Ukrajina je naveo da je Putin mislio na politiku u Letoniji i drugim baltičkim zemljama za koju Kremlj tvrdi da je zasnovana na rusofobiji ili antiruskom raspoloženju. Prema bazi podataka Rige, od 2023. godine, otprilike 24 odsto stanovništva Letonije je deo ruske manjine.
- Ako budu vodili takvu politiku prema ljudima koji su hteli da žive u toj zemlji, rade tamo, stvaraju nešto dobro za tu državu, pa se prema njima ophode tako ‘svinjarski’, onda će se, na kraju krajeva, i sami suočiti sa takvim ‘svinjarskim’ ponašanjem u svojoj zemlji - dodao je Putin.
Ali, ono što je simptomatično je da je Putin, pre nego što je započeo svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, više puta tvrdio, bez dokaza, da Kijev proganja etničke Ruse i građane koji govore ruski.