U sredu se obeležavaju tri decenije otkako je rumunski državnik Nikolae Čaušesku svrgnut i pogubljen, u događaju koji je označio novi početak za državu posle krvave revolucije.
U decembru 1989. godine, Rumuniju su potresli desetodnevni protesti koji su rezultirali padom poslednjeg evropskog komunističkog lidera.
Protesti su započeli u Temišvaru, na zapadu zemlje, a proširili su se i na Bukurešt, prisilivši Čaušeskua na beg 22. decembra.
Čaušesku je pogubljen za Božić, zajedno sa svojom suprugom Elenom.
U protestima je, pre i posle Čaušeskuovog pogubljenja, stradalo više od 1.000 osoba.
U nedelju, hiljade ljudi marširale su Bukureštom u znak sećanja na sve koji su izgubili živote u revoluciji, te održale minut ćutnje na Trgu Revolucije. U vazduh su puštene stotine balona, koji, kako su rekli organizatori, predstavljaju 1.142 žrtve sukoba.
Upravo je Čaušesku 22. decembra dao naređenje vojsci i snagama bezbednosti da otvore vatru na demonstrante, ali veći deo žrtava stradao je nakon što je komunistički lider svrgnut s trona, a vlast preuzeo Jon Ilijesku, kojem se sada sudi pod optužbama da je nakon dolaska na položaj počinio zločine protiv čovečnosti.
Nikolae i njegova supruga Elena osuđeni su za genocid i pogubljeni 25. decembra iza kasarne smeštene oko 80 kilometara severozapadno od Bukurešta.
- Želimo znati istinu o decembru 1989. - rekao je ove sedmice predsednik Rumunije Klaus Johanis.
- Želimo da se onima koji su krivi sudi, a pravda zadovolji - dodao je.
Rumuni su celu prošlu sedmicu proveli u sećanju na događanje od pre trideset godina.
- Zahvaljujući onima koji su poginuli u decembru 1989. sada živimo u slobodnoj državi - rekla je 52-godišnja Veronika Nikolau na nedeljnom okupljanju.
- Došao sam da izrazim svoju zahvalnost mladim i nedužnim žrtvama koje su hladnokrvno ubijene - kazao je kroz suze Petre Kojan, 73-godišnji penzioner.
- Jednog dana, znaćemo istinu i onda ćemo konačno moći slaviti revoluciju, a ne samo obeležavati je - dodao je.