Građani biraju između Emanuela Makrona i Marin Le Pen.
Prema podacima MUP-a, izlaznost je niža nego u istom periodu 2017. godine kada je bila 28,23 odsto. To je više nego u prvoj rundi održanoj pre dve sedmice kada je do podneva na izbore izašlo 25,48 odsto.
Analitičari smatraju da slaba izlaznost dodatno utiče na neizvesnost konačnog rezultata izbora.
Na osrtvima Martinik i Gvadelup, kao i u Francuskoj Gvajani, gde je glasanje završeno, Le Pen je ubedljivo pobedila Makrona, prema izvorima javnog servisa RTBF, belgijske radio-televizije francuske zajednice. Iste rezultate je preneo i belgijski list "Le Soir".
Prema njihovim saznanjima, kandidatkinja Nacionalnog fronta je dobila 60,7% glasova u Francuskoj Gvajani, 69,6% glasova na Gvadelupeu i 60,9% glasova na Martiniku. U Francuskoj Polineziji, s druge strane, vodi Makron sa 51,8 odsto glasova.
Makron je u Francuskoj Gvajani osvojio 39,3 odsto glasova, na Gvadelupeu 30,4 a na Martiniku 39,13 odsto.
Rezultati su u oštroj suprotnosti sa onima iz 2017: u Francuskoj Gvajani, Emanuel Makron je tada dobio 65% glasova, 75% na Gvadelupeu i 77,5% na Martiniku.
U ovim francuskim prekomorskim teritorijama, gde su stanovnici velikom većinom glasali u prvom krugu za lidera levičarskog pokreta Nepotčinjena Francuska, Žan-Lika Melanšona, koji je bio treći u prvom krugu, čini se da su glasači u drugom krugu bili naklonjeniji kandidatkinji Nacionalnog fronta. Stoga se čini da su se glasači Melanšona odlučili za krajnju desnicu.