Kovačica je gradsko naselje u Srbiji u opštini Kovačica u Južnobanatskom okrugu. Nalazi se 31 kilometar od Pančeva, 55 kilometara od Beograda i oko 35 kilometara od Zrenjanina.
Grad je osnovan 1802. godine, ali postoje podaci o postojanju manjih naselja još iz 1458. godine. Posle 1751. ovde se naseljavaju graničari, a od1783. godine Slovaci. Tu se nalazi kolonija slikara naive. Poznata imena slovačke naive iz Kovačice su Jan Sokol, Martin Jonaš i Zuzana Halupova.
U Kovačici i njenoj okolini možete posetiti brojne parkove, prirodna izletišta, jezera i reku Tamiš.
Opština Kovačica, kao i ceo region, poseduje značajne turističke potencijale kao što su: galerije naivne umetnosti poznate širom sveta, muzeji, etno domovi i izložbeni prostori, poslovno rekreativni centar "Relaks", razne manifestacije i mogućnosti lova i ribolova. Iako beleži značajan broj posetilaca, posete Kovačici se najčešće organizuju kroz đačke ekskurzije, kao usputna destinacija kružnih tura i međunarodnih i poslovnih poseta.
U Kovačici se govori četiri različita jezika zato što tu žive Srbi, Slovaci, Rumuni, Mađari i drugi i svi ovi narodi potrudili su se da sačuvaju deo svoje tradicije, što ovo mesto čini izuzetno bogatim.
Kovačica je ipak najpoznatija po naivnom slikarstvu, i Galerija naivne umetnosti je svakako njen najznačajniji adut. Koliko je naivno slikarstvo ovde zastupljeno govori i činjenica da pored ove galerije tu postoje i privatna galerija Babka kao i privatni ateljei naivnih slikara.
U ovom selu decenijama žive i rade najzanačajniji naivni slikari, a salon "Kovačički oktobar" se tradiconalno održava ove godine. Naivno slikarstvo je prepoznato kao speciičnost ovog kraja.
U opštini Kovačica mogu se posetiti galerije, muzeji, izletišta, uživati u nizu manifestacija, kao i probati razni gastronomske specijaliteti, a sve to u vezi sa tradicijom Slovaka, Mađara, Rumuna i drugih nacionalnih manjina koje žive na ovom prostoru. Upravo zato opštinu Kovačica još nazivaju i "Vojvodina u malom".
Pored ovih znamenitoti, može se posetiti i prelepo, malo mesto, Idvor koje je ujedno i rodno mesto poznatog srpskog naučnika Mihajla Pupina i na taj način posetiti rodnu kuću jednog od najvećih srpskih velikana u dijaspori. Kompleks obuhvata njegovu rodnu kuću, muzejsku zbirku i Narodni dom, kao i crkvu u kojoj je kršten Pupin.
Još jedna znamenitost je i Carska bara koja je stavljena pod zaštitu kao prirodno naučno - istraživačko područje. Posebnu prirodnu vrednost kompleksu Carske bare i napuštenog toka reke Begej daju vodene, travnate i šumske vegetacije, kao i raznovrsnost životinjskih vrsta, u čijem okviru centralno mesto zauzima bogatstvo ptičjeg sveta.
Na području Carske bare evidentirano je više od 200 ptičjih vrsta. Austrougarski prestolonaslednik, Ferdinand, rado je lovio po prostorima ove bare, te otuda i naziv "Carska".