Još od malih nogu, stariji nas uče da je sasvim u redu da omnrsimo posle ponoći, i željno iščekujemo da jedemo meso i slatkiše. Ali, da li je to podržano od strane crkve i sveštenstva, saznajte u daljem tekstu.
- Oni koji poste, treba da se pričeste, a to mogu tek posle Božićne liturgije, koja je ujutru, na Božić. Dakle, ne smeju mrsiti pre toga. Ni vode se smeju piti - kaže za Telegraf jerej Uroš Nišavić.
Vernici dakle tek na Božić, posle liturgije, smeju da se omrse. Jerej Nišavić ističe važnost prisustva vernika na liturgiji. I dodaje da je svaki pravoslavni hrišćanin u obavezi da posti.
Prema njegovim rečima, ima nekih običaja koje građani više vezuju za običaje, a manje za veru, što je pogrešno, a post je među njima.
Veruje se da je na Badnji dan obavezno vraćanje pozajmljenih stvari jer, u protivnom, neće biti vraćene čitave godine. Najvažniji ritual za Badnji dan je sečenje badnjaka i njegovo unošenje u kuću.
Na Badnje veče trpeza je posna, ali bogata i prethodi joj četrdesetodnevni post. Treba da obiluje jelom i pićem da bi i Nova godina bila rodna i puna izobilja. Nekim jelima se pridavao poseban, magijski značaj, a ona se smatraju i obaveznim: med, beli luk, pasulj, kupus, riba, voće - orasi, lešnici, jabuke, suve šljive, suve kajsije.