Postoji izreka u našem narodu da Svetog Nikolu slavi pola Srbije, a pola ide na slavu. I to nije bez razloga. Naime, Sveti Nikola je slava sa najdužom tradicijom u našem narodu i s obzirom na to, razvili su se naročiti običaji koji prate ovaj praznik. I mada su preporuke da se ove godine zbog pandemije korone praznuje s merama opreza, u krugu porodice, i dalje su tu stari običaji koji prate ovu veliku slavu.
Budući da je Sveti Nikola poznat i kao zaštitnik dece, od davnina je postojao običaj da se na dan kada se ovaj svetac slavi, daruju deca orasima, jabukama i slatkišima. Tokom noći, dok deca spavaju, Sveti Nikola bi im ostavio darove u cipele ili pokraj prozora. Deca bi naročito za taj dan očistila svoje cipele i stavila ih blizu kreveta kako bi se ujutru prvo njima obradovala.
Među pravoslavnim običajima izdvaja se i sejanje božićne pšenice za koju se veruje da simboliše plodnu godinu koja dolazi i da u dom donosi sreću, zdravlje i blagostanje. Seje se na dan Svete Varvare 17. decembra ili na Svetog Nikolu 19. decembra. Kako verovanje kaže, pšenica se sadi da bi naredna godina bila uspešna i plodna, i to baš na ovaj dan da bi taman do Božića biti bujna i zelena i tako krasila prazničnu trpezu.