Pacijenti koji su preležali Covid 19 oporavljaju se sporo. Zajednički simptomi pacijenata koji su prelezali Covid 19 su zamaranje, hroničan umor, lupanje srca, znojenje, suvi kašalj, gubitak koncentracije, glavobolje…
Dužina oporavka zavisi od težine bolesti, posebno od toga od toga da li su pacijenti imali upale pluća, koliko dugo su imali povišenu temperaturu, da li su primali kiseonik ili ne. Nije sigurno koliko imunitet utiče na brzinu oporavka.
Oštećenja pluća koja ostanu posle preležanog virusa korona mogla bi da budu trajna, ali samo kod pacijenata kod kojih je klinička slika bila veoma teška. Oni koji su se inficirali koronom i uspešno oporavili bez većih komplikacija, mogu da računaju da će im se vratiti "stara pluća".
Kod težih oblika bolesti, prema pisanju nemačkog medija Dojče vele, ožiljci na ovom vitalnom organu mogli bi da dovedu do toga da, doživotno, te osobe teže dišu i znatno se brže umaraju.
Ovaj virus, stručno "kršten" kao SARS-KoV-2, napada pre svega disajne puteve. Zaražene osobe muči srednje jak ili izuzetno snažan suv kašalj koji se neretko prelije u upalu pluća.
Lekari u Hongkongu utvrdili su kod pojedinih pacijenata koji su preležali koronu smanjenu plućnu funkciju i trajno otežano disanje. Grupa na osnovu koje su doneli ovakav nalaz je, doduše, relativno mala i pitanje je da li može da se tretira kao reprezentativna, ali je svakako prvi pokazatelj crnog trenda.
Kod manjeg broja pacijenata dolazi do stvaranja takozvanih fibroznih promena, gde se javljaju ožiljci u plućnom tkivu. Dobro je što ti ožiljci mogu da se leče korstisteroidima u manjim dozama. Važno je da se na vreme dijagnostikuje pojava fibroze, i blagovremeno započne lečenje.
Zato se savetuje da se radi skener (CT ) pluća mesec dana po izlasku iz bolnice, ili prestanku akutnih simptoma, pa se onda ponovo radi CT za tri meseca. Za oporavak su jako važne i vežbe disanja, dozirano i uz kontrolu lekara.