Pisanje dnevnika se nekako vezuje za pubertet, prve ljubavi, svađe, prva velika prijateljstva. Ali kako vreme odmiče i kako dobijamo sve više i više obaveza u potpunosti se zanemaruje ova lepa, ali i veoma vazna i psihološki zdrava navika.
Pored toga što vođenje dnevnika ima praktičnu ulogu u našem životu, poput organizacije i planiranje obaveza i vremena, ono nam pomaže da sredimo svoje misli nakon dugog i prenatrpanog dana. Toliko stvari se događa i prosto ne stignemo da promislimo o njima i u tom slučaju dnevnik ima ulogu osvrta na protekli dan i da posvetimo pažnju svemu onome što nam je promaklo.
Osim što nam pisanje dnevnika pomaže da uredimo planove, može imati veliku ulogu i u sređivanju misli i razumevanju osećanja! Ako se zapitate zašto ste na neke reči i osobe reagovali na određen način i još to zapišete, onda postajete svesni svojih doskora nesvesnih radnji i u potpunosti ćete moći da ih kontrolišete.
Dok budete pisali, najviše pažnje obratite na detalje, jer to su sitnice koje vremenom u potpunosti izblede, a na taj način ćete moći da uvidite ko vas u životu raduje, ko nervira, ko vam prenosi negativnu energiju, a ko vam mami osmeh na lice bez i jedne jedine izgovorene reči i tako ćete moći da svakoga stavite na svoje mesto i odredite koliko ćete kome pažnje pridavati.
Važno je i zapisati sve komplimente, uvrede i sve na šta vam je neko skrenuo pažnju i tako ćete uvek znati šta ljudi primećuju na vama i kako utičete na druge, a uz ovo saznanje možete raditi na sebi i svaku promenu moći ćete da propratite. Ovo je posebno bitno ukoliko se odlučite da dnevnik vodite kao planer za zdrav život i ishranu, i kad god se budete pitali da li ste napredovali, usputni kompliment nekog kolege će vam podići samopouzdanje, a imaćete i uvid u prve plodove svog rada.
Koliko puta vam se dogodilo da ste imali genijalnu ideju, ali je vremenom prosto napustila vaše misli i više nikako niste mogli da je se setite? Uz pisanje dnevnika tako nešto vam se prosto ne može dogoditi, posebno ako se odlučite da dnevik uvek imate uz sebe.
Nemojte se dnevniku obraćati kao predmetu, pišite kao da pišete ili novom prijatelju ili se jednostavno obraćajte sebi u budućnosti. Za početak izaberite jedan lep rokovnik i na prvim stranicama napišite pismo sebi odgovarajući na ova pitanja: Ko želim da budem?
Koja je moja svrha?
Čemu se radujem?
Šta me plaši?
Koje emocije izbegavam?
Ovom pismu se vraćajte s vremena na vreme i uporedite ono što želite da budete sa onim što jeste. Pisanje dnevnika vam omogućava da budete sam svoj psihoterapeut jer ovim putem podižete samosvest i tako možete dati sebi poneki savet kao prijatelju.
Dnevnik vam može poslužiti za još jednu veoma korisnu stvar, a to je učenje jezika. Možete sve ono što biste napisali na maternjem jeziku pisati na stranom koji želite da naučite. Na taj način ćete obogatiti svoj vokabular, vežbaćete pisanje i počećete da razmišljate na stranom jeziku što će dovesti do toga da ćete ga vrlo brzo i proprićati. A kada naučite jezik, možete putovati i zapisivati svoje putopise i zauvek imati zabeležen utisak o posećenim destinacijama.