UMOR, PECKANJE, OSETLJIVOST: Osećate ove i slične tegobe na OČIMA? Hitno su vam potrebne NAOČARE! Evo kako da ih PRAVILNO IZABERETE

28.04.2022. 12:08
Piše:
Srbija Danas/M.Šterić
bb / Izvor: Shutterstock
Iako je uvek bolje sprečiti nego lečiti, ovim metodama možemo ublažiti simptome "kompjuterskog vida"

Život u Srbiji i svetu se svakog dana za po milisekundu ubrzava. Prateći najsavremenija tehnološka dostignuća koja su, hteli to ili ne, u našoj svakodnevnici ono što najviše strada jeste naše zdravlje.

Prevelikom izloženošću ekranima ili bilo kojom drugom vrstom UV zraka, naš vid drastčno slabi, a često to primetimo tek kada za "ispravku" bude kasno.

GOGIN ŽIVOT ŽIVI SVAKA DRUGA ŽENA U SRBIJI: Ispovest dame koju život nije mazio - OVO je njena poruka za sve mlade MAME!

GOGIN ŽIVOT ŽIVI SVAKA DRUGA ŽENA U SRBIJI: Ispovest dame koju život nije mazio - OVO je njena poruka za sve mlade MAME!

OPASNO JE, A NISMO NI SVESNE: Izlivanje noktiju može izazvati ozbiljne probleme u organizmu - čak i KARCINOM

OPASNO JE, A NISMO NI SVESNE: Izlivanje noktiju može izazvati ozbiljne probleme u organizmu - čak i KARCINOM

Zbog toga je veoma važno da "ogledalo naše duše" zaštitimo na pravi način, pre nego što do posledica dođe.

Zato smo u pomoć pozvali Gordanu Platišu, vlasnicu jedne od najistaknutjih optičarskih kuća u Srbiji - Casa dell Ottica. Gordana nas je stručno posavetovala o najdelotvornijim tehnikama, ali i proizvodima uz pomoć kojih naše oči neće trpeti preveliki pritisak.

U Srbiji ali i svetu sve više poslova se obavlja elektronskim putem, a na žalost prvo što strada jesu oči –koliko je zračenje kompjutera/telefona opasno i koji je pravilni način da se zaštitimo?

- Savremeni tokovi života i razvoj tehnologije doveli su do toga da neretko većina nas provodi bar nekoliko sati ispred ekrana (kompjuter, lap top, mobilni telefon). Od početka Kovid pandemije vreme boravka i rada ispred ekrana se drastično povećalo, bilo prirodom posla ili zabave - onlajn satanaka, onlajn učenja, studiranja, igrice...

- Međutim, svi zaboravljaju koliko je zračenje ekrana opasno za naše oči. Digitalni ektani, led svetla, fluorescentno svetlo, plavo svetlo, je svuda oko nas. Svakodnevna izloženost većim količinama plave svetlosti može negativno uticati na vaše oči, ali i celokupni organizam.

Koji su simptomi "kompjuterskog vida"?

- Simptomi kompjuterskog vida su:

  • zamor oka, suvoća,
  • peckanje,
  • gerbuckanje,
  • zamućen vid,
  • osetljivost na jako osvetljenje,
  • promene u percepciji boje,
  • osećaj treperenja,
  • osećaj težine kapaka,
  • kao i opšti simptomi poput čestih glavobolja, bolovi u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost.

Sve ovo dovodi do lošijeg kvaliteta rada, brzo se gubi fokus jer vam se oči zamaraju, takođe to može dovesti do smanjene produktivnosti.

Poznavanjem mogućih posledica intenzivnog korišćenja kompjutera, kao i načina njihove prevencije, možete doprineti bezbednijoj primeni kompjutera u svakodnevnom životu i radu.

Upravo zbog svih smetnji do kojih može da dovede često i dugotrajno gledanje u ekran napravljena su stakla koja sprečavaju prodor štetnih plavih zraka u vaše oko, štite zdravlje vaših očiju, sadrže filter protiv umaranja očiju što može produžiti rad na računaru i značajno smanjiti neprijatne simptome.

Da li su sočiva zaista bezbedna po oči i da li mogu jednako dobro da nas zaštite kao i naočare?

- Kontaktna sočiva jesu bezbedna ukoliko pravilno rukujemo s njima, ali treba imati u vidu kada dugo gledamo u ekran, učestalost treptaja se smanjuje, redukuje se suzni film koji štiti oko i  na kome sočiva plivaju, i samim tim, pored ostalih smetnji o kojima smo govorili.  

- Kod onih koji nose kontakna sočiva su izraženije smetnje poput suvoće oka ili zamućenja vida usled neadekvatnog kretanja sočiva na suznom filmu. Obzirom da ne postoje kontaktna sočiva koja mogu zaštititi od zableštivanja i titranja na ekranu,  preporuka je tokom rada na računaru nošenje preko sočiva naočara bez doptrije sa zaštitinim staklima.

Stiže nam leto i konstantna izloženost UV zracima, šta bi našim čitaocima preporučili kao zaštitu od sunca i šta je ono na šta trebaju posebno da obrate pažnju?

- Tokom sunčanih dana do naših očiju dospevaju štetni UVA i UVB zraci. Međutim, ne budite prevareni oblačnim vremenom, sunčevi zraci prodiru kroz oblake u toku svih godišnjih doba tako da je upotreba naočara za sunce preporučena tokom cele godine. Kasna zima i početak proleća su periodi kada su skijaši najviše izloženi UV zračenju. Zaštita od zimskog UV zračenja je ključna za zdravlja oka.

- Dugotrajno izlaganje UV zracima može imati trajne posledice kao što su razvijanje:

  • katarakte,
  • degeneracije makule i promena na oku,
  • pa čak i  nastanak karcinoma kapaka i predela oko oka

-  Nošenje naočara za sunce je neophodno, jer sem što su neizostavan modni detalj, jesu najbolja zaštita od štetnih sunčevih zraka.

Na svakom koraku možemo kupiti kako naočare za sunce, tako i naočare za vid, da li one mogu oštetiti naš vid?

- Pri kupovini treba obavezno obratiti pažnju da na naočarima postoji  99% ili 100% zaštita i da štite od UVA i UVB zraka, potrebno obratiti pažnju na etiketu na proizvodu koja će garantovati tip i količinu zaštite.

- Najbolje ih je kupovati u optičarskim radnjama gde je sigurniji njihov kvalitet jer nije dovoljno da na deklaraciji piše "UV zaštita" već UV filteri moraju biti stvarno ugrađeni u staklo naočara. To se može proveriti u bolje opremljenim optikama koje imaju aparat za testiranje naočara koji meri UV transmisiju.

Na šta bi naši čitaoci morali da obrate pažnju kod odabira naočara?

- Zavisno od aktivnosti, često je poželjno da budu i polarizovana, koja su namenjena sprečavanju bleštanja kao posledice refleksije, dobra su za vožnju i bavljenje aktivnostima na snegu ili vodi.

- Kod osoba koje imaju dioptriju, preporuka je izrada sunčanih stakala sa diotrijom. Oni koji nose kontaktna sočiva, ne smeju se oslanjati na svoja kontaktna sočiva, iako poseduju UV zaštitu, već se preporučuje upotreba naočara za sunce preko sočiva.

Koje su još preventivne mere čuvanja vida sem kvalitetnih naočara?

- Sem kvalitetnih naočara, preventivne mere čuvanja vida podrazumevaju pre svega redovne kontrole vida.

- Prema pojedinim istraživanjima, dugotrajno fokusiranje bez pauza može isprovocirati tzv. akomodacioni spazam sa posledičnim pojačanjem, ili pojavom miopije.

- Studije pokazuju da se pri dugotrajnim gledanju u ekran učestalost treptaja smanjuje i do pet puta. Prirodni sloj suza, čija je uloga da štiti oko, se smanjuje, pa oči počinju da peckaju i da se brže zamaraju. Stoga se predlaže češće treptanje, s vremena na vreme skrenuti pogled sa ekrana i gledati u neku udaljenu tačku ili kroz prozor.

- Jednostavno pravilo "20-20-20", odnosno svakih dvadeset minuta trebalo bi na 20 sekundi skloniti pogled sa ekrana i gledati u neku tačku koja je 20 stopa (6 metara) udaljena od nas

 

Piše:
Srbija Danas/M.Šterić
28.04.2022. 12:08
Pogledajte više