BRANKO JE POD STARE DANE RAZVIO BIZNIS IZ SNOVA: Ova voćka mu je donela sjajnu zaradu
Sadio ih je sukcesivno svake godine, tako da danas ima 85 stabala koja daju lep rod.
NEĆETE VEROVATI: Ako hoćemo da budemo zadovoljni životom, otkriveno je da li i kad treba da odemo u penziju
Predstoje nam praznične kupovine: Kako je pandemija promenila šoping u 2020.godini?
U OVOM GRADU CENE NEKRETNINA LUDUJU: Skoro duplo veće nego pre deceniju!
-Ideja mi je bila da kad odem u penziju imam dopunski rad i prihod- priča Branko Latinović.
-I to mi se ostvarilo. Danas na dva jutra zemlje pored Tise, na Babatovu, imam voćnjak od 85 stabala. Njivu sam nasledio i konsultovao sam se šta bi se tu moglo uraditi jer je blizu Tisa i zemlja se može lako zalivati. Znao sam da neću žito ili kukuruz. Prvo sam hteo da posadim kajsije, onda sam čuo da se one dobro slažu s orasima. I na kraju je ispalo da je ostao voćnjak oraha. Imao sam i kajsije, ali one su kratkog veka, i povadio sam ih- kaže Latinović.
Voćnjak je formirao uz pomoć saveta stručnjaka iz novosadskog Instituta za voćarstvo.
-Sadio sam orahe sukcesivno, po nekoliko stabala godišnje. Slušao sam sve savete i danas sam vrlo zadovoljan. Orah nije zahtevna voćka, ali mora se voditi računa o štetočinama. Najopasnija je orahova muva, koja napada pred kraj leta. Uđe u plod i ljuska pocrni. To više ne može da se spasi. Zato valja voditi računa, paziti, prskati kad treba i kako treba, i rod se može sačuvati- objašnjava Latinović.
Orah je počeo da zri poslednjih dvadesetak dana. Berba je, u stvari, sakupljanje plodova koji otpadnu.
-Za sada, berbu možemo da obavimo sami, a pomažu nam i deca. Nisu svi orasi u punom rodu, kako sam ih sukcesivno sadio, tako sad i daju rod. Pun rod orasi počinju da dostižu u petnaestoj godini. Orah može doživeti i 50 godina, i stalno raste i razvija se. Što je stariji, to je rodniji. Zato ću već sledeće godine morati da angažujem i dodatnu radnu snagu-kaže on.
Kad se berba obavi, orasi se pakuju u mrežaste džakove i ostave da se osuše na vazduhu. Onda sledi „krckanje”.
-Prodajemo očišćeni orah, koji poslednjih godina drži cenu od 800 do 1.000 dinara kilogram. Tom cenom sam zadovoljan. Prodajemo ga od kuće, preko interneta, a imam i otkupljivača koji ga posle prodaje na pijaci-ističe Latinović.
Srbija ne proizvodi dovoljno oraha za sopstvene potrebe, pa se to koštunjavo voće uvozi, najviše iz Turske.
-Kad ga previše uvezu, cena domaćeg padne. To nije dobra poruka za proizvođače. Ali, to je tako sa svim kulturama- napominje.