Ako kupujete "Bakinu tajnu", evo kome zapravo dajete NOVAC i koga finansirate
Kao što smo već pisali, među tim brendovima nalaze se čokolade "Najlepše želje" i "Grand kafa". Ovo nisu jedini brendovi koji su bili u vlasništvu Srba, a koji se sada nalaze u vlasništvu Atlantic grupe. Među njima je i dobro prepoznatljivi brend "Bakina tajna".
Iako su ovi brendovi prešli u vlasništvo hrvatske kompanije, oni se i dalje vode kao srpski proizvodi, ali zarada od prodaje ide direktno vlasnicima hrvatske Atlantic grupe.
S obzirom na to da je drugi većinski vlasnik Atlantic grupe Mirovinski fond, odnosno hrvatski fond, čak trećina zarade od prodaje proizvoda "Bakina tajna" ide na penzije hrvatskih branitelja, pripadnika HVO i hrvatske vojske. Dakle, kupovinom bilo kog proizvoda "Bakine tajne" u Srbiji građani naše zemlje finansiraju one koji su ih proterivali iz Hrvatske.
Podsetimo, u vlasničkoj strukturi Atlantic grupe, drugi najveći deoničar su "Mirovinski fondovi", tj. "Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje". Prema podacima sa sajta "Mirovinskih fondova", među korisnicima penzija u decembru mesecu 2017. godine bilo je 70.949 branitelja, 14.446 pripadnika hrvatske vojske i 6.800 pripadnika HVO, što ukupno iznosi njih 92.195 (od 1.231.858 svih korisnika penzionog osiguranja, tj. 7,48 odsto njih).
Stručna javnost u Srbiji ocenila je da se građanima Srbije mora transparentno reći čije proizvode kupuju, kako bi oni potom odabrali šta je ono što će se naći u njihovoj potrošačkoj korpi.
Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović kaže da pre svega treba napraviti klasifikaciju koji proizvodi, koje prodaju kompanije poput Atlantic grupe u Srbiji su zaista srpski proizvodi, te onda usmeriti potrošače ka proizvodima koji su zapravo srpski.
- Ako pogledate reklame, one vam govore da su takve kompanije nosioci kampanje koju plasiraju u Srbiji, a koja glasi "Kupujmo hrvatsko". Kupili su naše brendove, naše proizvode, ali je pitanje zašto se ti brendovi ne nalaze u njihovim zemljama – kaže Papović.
Činjenica je da je Srbija potpuno otvoreno tržište za hrvatske kompanije, ali ne i Hrvatska za srpske, pa se postavlja pitanje kada će srpske firme takav tretman imati u Hrvatskoj i do koje mere ide razlika u reciprocitetu kada je u pitanju poslovanje između Srbije i Hrvatske? U cilju jasnog informisanja građana Srbije u narednom periodu ćemo istraživati koje domaće brendove su kupile hrvatske kompanije, ko su vlasnici hrvatskih kompanija koje posluju u našoj zemlji i gde zapravo ide novac građana Srbije kada kupe proizvode iza kojih stoje hrvatske kompanije.