Energetska kriza pred zimu? Mihajlović: "Bez dogovora sa Rusima - NIS ne može da preživi"
Bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović rekla je da je za građane najvažnije da svega ima dovoljno, da je država obezbedila svoja skladišta i da nema razloga za paniku.
Bivša ministarka energetike Zorana Mihajlović izjavila je da se Srbija nalazi u ozbiljnoj energetskoj situaciji i da je, kada je reč o krizi u vezi sa vlasničkom strukturom NIS-a, lopta sada isključivo na ruskoj strani. Kako je navela, ruski partneri, kao većinski vlasnici Naftne industrije Srbije, morali bi da ponude konkretne predloge za rešavanje situacije, jer je trenutna blokada posledica dugotrajnog ignorisanja problema koji su se mogli predvideti još početkom godine, kada su najavljene sankcije.
Srbija, dodaje Mihajlovićeva, kao manjinski vlasnik, nema mehanizme da samostalno menja strukturu kompanije, ali ima jasan interes da obezbedi energetsku stabilnost i zaštiti sopstvene građane i privredu.
Mihajlovićeva upozorava da je energetska bezbednost Srbije u direktnoj vezi sa funkcionisanjem NIS-a, koji isporučuje više od 60 odsto naftnih derivata na domaćem tržištu i upravlja ključnom infrastrukturom, uključujući i rafineriju u Pančevu – jednu od najmodernijih u regionu.
U tom kontekstu, ocenjuje da se mora razmotriti mogućnost privremene promene vlasničke strukture – konkretno, da deo ruskog udela bude prebačen na treću stranu ili čak na Srbiju, uz mogućnost da se, po ukidanju sankcija, taj udeo vrati ruskom partneru. Takav manevar, smatra ona, omogućio bi da NIS normalno funkcioniše, bez opasnosti od blokade ili dodatnih sankcija koje bi direktno ugrozile snabdevanje.
Poseban akcenat stavila je na gasni aranžman, koji je trenutno pod znakom pitanja. Mihajlovićeva je istakla da najava da će isporuke gasa trajati samo do Nove godine predstavlja jasnu političku ucenu koja, prema njenom mišljenju, nije bila potrebna. Srbija je, kako kaže, sve vreme bila odgovoran i pouzdan partner Rusiji, nije prekršila nijedan ugovor, niti je ikada najavila nacionalizaciju NIS-a.
Uprkos snažnim spoljnim pritiscima, Srbija nije uvela sankcije Rusiji i zadržala je bilateralne odnose na visokom nivou, što bi sada, kako smatra, ruska strana trebalo da uzme u obzir prilikom donošenja odluka.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, bivša ministarka podseća da je Srbija bila pod konstantnim pritiskom zbog svojih odnosa sa Rusijom, ali da je ostala dosledna u politici neutralnosti.
Dodaje da je sve vreme pokušavan dijalog između velikih sila – SAD i Rusije – kako bi se izbegle direktne posledice sankcija na NIS, i da su dobri odnosi sa Trampovom administracijom odigrali ključnu ulogu u tome da se sankcije ne uvedu ranije. Međutim, naglašava da takvo balansiranje ima svoje granice, i da se sada mora hitno preći sa reči na dela.
Na kraju, Mihajlovićeva naglašava da je gas trenutno najkritičnija komponenta energetske bezbednosti Srbije. Bez obzira na postojanje Banatskog dvora, rezervi u Mađarskoj i isporuka iz Azerbejdžana, ruski gas je i dalje dominantan i nezamenjiv izvor za snabdevanje toplana i industrije.
Zbog toga apeluje da se pitanje vlasničke strukture NIS-a reši što pre kroz otvoren i ozbiljan dijalog sa ruskom stranom, koja bi – kako kaže – trebalo da konkretizuje svoju podršku Srbiji, ne samo kroz političke poruke, već kroz jasne i operativne odluke. Kako zaključuje, ovo pitanje više nije samo ekonomsko, već i strateško – i direktno utiče na stabilnost zemlje uoči zimske sezone.