clear sky
12°C
04.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

PREDVIDEO JE KRIZU 2008. GODINE, A SADA UPOZORAVA NA NEŠTO JOŠ GORE! Kladi se na 1.6 milijardi dolara da će doći do nezapamćenog scenarija

20.08.2023. 19:52
Piše:
Srbija Danas/M.D.
ekonomska kriza
ekonomska kriza / Izvor: Foto: Shutterstock

Majkl Bari predvideo je pad Vol Strita 2008. godine, a sada veruje da nas čeka još jedan ekonomski krah.

Pre velikog kraha Vol Strita 2008. godine, što je izazvalo i veliku ekonomsku krizu, bilo je gotovo nezamislivo govoriti o padu berze. Majkl Bari je to ipak predvideo, a sada se kladi na 1,6 milijardi dolara da će se uskoro dogoditi ponovo.

NA OVU GRUPU GRAĐANA SU SVI ZABORAVILI, a i oni imaju pravo na 10.000 dinara državne pomoći

NA OVU GRUPU GRAĐANA SU SVI ZABORAVILI, a i oni imaju pravo na 10.000 dinara državne pomoći

NEKADA JE OVO BILO NEZAMISLIVO: Do Budimpešte za tri sata brzom prugom od 2025. godine, isto će biti i do Skoplja

NEKADA JE OVO BILO NEZAMISLIVO: Do Budimpešte za tri sata brzom prugom od 2025. godine, isto će biti i do Skoplja

POČELA JE PRIJAVA ZA NOVČANU POMOĆ OD DRŽAVE! Lako do 10.000 dinara po detetu u samo 3 klika

POČELA JE PRIJAVA ZA NOVČANU POMOĆ OD DRŽAVE! Lako do 10.000 dinara po detetu u samo 3 klika

Devedesetih godina prošlog veka Amerika je živela takozvani “drugi američki san”, još jedno zlatno doba. Sjedinjene države delovale su jako i stabilno. 

Šta je bilo pre 2008. godine?

Napad na Kule bliznakinje 2001. godine doneo je neko novo vreme, kako za Amerikance, a tako i za čitav ostali svet. Iste godine tadašnji predsednik Amerike Džordž Buš, započeo je rat u Avganistanu u cilju svrgavanja talibanskog režima koji je pružao utočište Al-Kaidi. Avganistan je porušen do temelja, borba se odužila, a talibani su danas ponovo na vlasti.

Ubrzo su se uputili u nepotreban i skup rat u Iraku, tvrdeći da ta država poseduje oružje za masovno uništenje.
Uprkos besomučnom trošenju novca na ratove, a pored ovih su do 2008. godine, pod dirigentskom palicom SAD, započete i pakistanska i somalijska intervencija, nije delovalo da ni to, niti bilo šta drugo može poljuljati američku stabilnost.

Nakon tog čuvenog terorističkog napada 11. septembra, država je bila nikad uplašenija, ali i nikad ujedinjenija. Buš je dobio zavidno poverenje građana, patriotizam je cvetao, a vera u američku nadmoć nikada nije bila jača.

Predviđanje Majkla Barija

Niko nije mogao ni da pomisli da se u SAD može zametnuti početak Velike recesije. Niko osim Majkla Barija. Njegova priča o predviđanju kraha berze 2008. godine je poznata svim svetskim ekonomistima, bankarima, ali i običnom svetu, uzevši u obzir da je po njemu odrađen film “The Big Short”.

Njegovo najavljivanje ekonomske krize i pada Vol Strita nije bilo nikakvo proviđenje, već duboka analiza ekonomske situacije. Godine 2005. on je primetio neobičan trend u tržištu nekretnina i hipotekarnih zajmova.

Majkl Bari
Majkl Bari / Izvor: Foto: Printscreen

Bari je uočio da je broj "subprime" hipotekarnih zajmova, koje su dodeljene klijentima sa lošom kreditnom istorijom, značajno porastao. Ovi zajmovi su često bili pakovani u kompleksne finansijske proizvode poznate kao kolateralizovane dugove obaveze (CDOs), koji su se dalje prodavali investitorima širom sveta.

On je duboko istražio ove CDO-ove i shvatio da su mnogi od njih izgrađeni na osnovu hipotekarnih zajmova koji su bili vrlo rizični. Kada bi korisnici tih zajmova počeli da kasne sa plaćanjima, vrednost ovih CDO-ova bi se rapidno smanjila. Na osnovu svojih saznanja je zaključio da će se nekretninsko tržište urušiti, a to će izazvati lančanu reakciju koja će dovesti do ozbiljnog finansijskog kolapsa.

Kada je to shvatio odlučio je da se "kladi" protiv ekonomskih giganata, što je do tada bilo neviđeno i čak ni najveći ekonomski znalci nisu uvideli značaj njegovih procena. Štaviše, smatrali su njegove poteze nerazumnim, a njegovi klijenti gubili su poverenje. Kladio se svojim novcem, ali i novcem svojih klijenata. 

Kada su se njegove prognoze ispunile sebi je, na račun opklade, zaradio 100 miliona dolara, a svojim klijentima čak 700 miliona dolara.

Isti taj čovek je sada uložio 1.6 milijardi dolara u opkladu da će berza ponovo doživeti krah.

Današnje stanje na berzi
Današnje stanje na berzi / Izvor: Foto: Printscreen

Na podkastu PBD, gde se neretko raspravlja o ekonomiji i finansijskim odlukama, čiji je vlasnik i voditelj Patrik Bet Dejvis (težak oko 160 miliona dolara), pomenuo se ovaj najnoviji Barijev potez.

- Kada Majkl Bari kaže da će sutra padati kiša, mudro je da investirate u kišobran - zaključili su.

Ono što Bari veruje da će se desiti jeste da Čuvenih Sedam neće moći da nastave da nose na svojim leđima S&P 500 (indeks berze). Čuvenih Sedam su velike američke kompanije koje pokazuju stalni rast ili stalnu stabilnost, među njima su Tesla, Epl, Amazon, Meta, Majkrosoft, Nvidia i Alfabet.

Ekonomistu su sada obazriviji u nameri da osude ovakva predviđanja, mada i dalje izražavaju skepticizam i tvrde da se krah neće dogoditi.

Njegovi kritičari se pozivaju na to da je 2020. godine izgubio na opkladi za Teslu, dok oni koji ga podržavaju navode da Bari nije usamljen u svojoj ekonomskoj prognozi.

Voren Bafet, često nazivan i najvećim biznis umom u istoriji, koji je takođe 2008. godine upozoravao na moguću krizu, i ovoga puta deli mišljenje sa Barijem.

Šta bi značila još jedna kriza?

Mnogi stručnjaci napominju da je čak i nakon Velike recesije 2008. godine, tržište ubrzo vraćeno u normalu. Ipak, po običnog čoveka takva kriza ima daleko veće posledice nego što papir i statistika trpe i pokazuju. Brojke nisu ništa više do činjenice, a činjenice ne gube i ne dobijaju poslove, već je to problem "malog" čoveka. 

Uz nešto pametnije ekonomske odluke moguće je izbeći recesiju, ali je važno biti na oprezu i pratiti predviđanja stručnjaka.