clear sky
10°C
25.04.2024.
Beograd
eur
117.1627
usd
109.3752
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Predstavljeni rezultati istraživanja o navikama u ishrani: Važno je da znamo šta jedemo

04.10.2019. 10:00
Piše:
Promo
Maxi
Maxi / Izvor: Foto: Promo
Iako više od 75 odsto ispitanika smatra da je zdravija ishrana važna, manje od 4 odsto njih naglašava da se u praksi hrani zdravo.

Glavne barijere koje su naveli ispitanici su nedostatak vremena, novca, stres i uklapanje u socijalno okruženje. Ipak podatak koji je mnoge nutricioniste naveo na razmišljanje je da svaki četvrti ispitanik preskače doručak u toku radne nedelje. Istraživanje o navikama u ishrani  ljudi u Srbiji sporveo je maloprodajni lanac Delez Srbija.

Gotovo 15 odsto ispitanika redovno čita deklaracije na proizvodima, što je napredak u odnosu na istraživanje iz 2017. godine, kada je samo 5 odsto potrošača obraćalo pažnju na sastav proizvoda. Pored toga, više do 70 odsto ispitanika povremeno čita deklaracije kod određene vrste proizvoda ili kada traže informacije o određenom nutrijentu. Kod oko 55 odsto ispitanika deklaracija utiče na odabir proizvoda.
– Jako je važno da govorimo na ovu temu. Deklaracija je lična karta proizvoda koji se predstavlja potrošaču i zato je važno da se svi elementi koji su bitni za potrošača istaknu na pravi način. Posebno ako govorimo o alergenima jer je sve više ljudi koji su alergični na određene namirnice. U proteklih četiri-pet godina imali smo izmenu zakonske regulative po pitanju deklaracija zbog potrebe usaglašavanja sa svetskim normama. U ovom trenutku imamo pomak u tom pravcu i mislimo da će u narednom periodu biti još uspešniji – rekao je Nenad Vujović, pomoćnik ministra u Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Na panelu „Važno je da znamo šta jedemo“, gde su predstvaljeni rezultati ovog istraživanja, učestvovali su dr Snežana Pantić Aksentijević, rukovodinac Grupe za javno zdravlje Sektora za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja Srbije, Nenad Vujović, pomoćnik ministra u Ministarstva poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede, dr. sc. med Dragana Jović, načelnik Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Srbije dr. Milan Jovanović Batut, Ana Todorović, nutricionista i specijalista javnog zdravlja i Uroš Radojević, ekspert održivog razvoja kompanije Delez Srbija.

Panel
Panel / Izvor: Foto: Promo

– Pravilna ishrana je vrlo značajna u toku celog života i dužnost svih nas je da dobro sarađujemo u ovoj oblasti. Važno je da svi na dobar način predstavimo zdravu ishranu, kao i da promovišemo zdrave stilove života – rekla je dr Snežana Pantić Aksentijević iz Ministarstva zdravlja, Sektora za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu.

Istraživanje pokazuje da potrošači zdravom hranom smatraju voće, povrće, hranu pripremljenu kod kuće, prepoznaju da je važan i način pripreme (pre svega dodavanje soli, šećera, masti), što nije bio slučaj u istraživanju 2017. godine. Sve važnijim se pokazao i adekvatan unos tečnosti – pomenut  je više puta u toku istraživanja, za razliku od ranijih godina, kada uopšte nije zabeležen. Izbalansirana i raznovrsna ishrana, organska hrana (beza pesticida, aditiva), smanjen unos soli, šećera i masti sve su značajniji.

– U poslednjih nekoliko godina svest ljudi o značaju pravilne ishrane se promenila, mnogo više pažnje se obraća na kvalitet i poreklo namirnica koje se kupuju. Pravilna ishrana se sve više sprovodi kao trend i zbog zdravstvene statistike, s obzirom na to da je sve više hroničnih oboljenja koji su u vezi sa načinom ishrane i stilom života – dijabetes, gojaznost, hipertenzija. Prilikom kupovine i odabira namirnica ljudi se najviše oslanjaju na čitanje deklaracija kao izvora informacija. Najveće interesovanje izazivaju kalorijska vrednost namirnica, sadržaj masti i belančevina kao i dodata so. Međutim, sve više se obraća pažnja i na dodatke kao što su veštačke boje, aditivi i emulatori – obašnjava Ana Todorović, nutricionista i specijalista javnog zdravlja.

 

Piše:
Promo
04.10.2019. 10:00