clear sky
24°C
28.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Da li Agencija za osiguranje depozita (AOD) radi u interesu tajkuna?! Mesec dana pokušavamo da dođemo do odgovora

01.02.2019. 13:30
Piše:
Srbija Danas
AOD
AOD / Izvor: Foto: Profimedia/AOD/Nova Agrobanka

Više od sto svedoka tužilaštva i odbrane u protekle četiri godine prodefilovalo je sudnicom Specijalnog suda u slučaju "Agrobanka". Čak 32 osobe sumnjiče se da su doprinele da ova državna banka bude oštećena za više od 84 miliona evra.

Državna banka oštećena za najmanje 84 miliona u ovoj aferi

Odobravanje kredita firmama koje inače ne bi smele da zajme ni dinara, jer su bile već prezadužene ili nisu imale čime da garantuju za otplatu, ali i izdavanje bankarskih garancija bez osnova, urušile su ovu banku. U maju 2012. godine oduzeta joj je dozvola za rad. Gašenje ove banke i njen odlazak u stečaj pokrenuo je lavinu u kojoj su stradale banke Privredna banka Beograd, Razvojna banka Vojvodine, Univerzal banka.

AOD
AOD / Izvor: Foto: Profimedia/AOD/Nova Agrobanka

Svi depoziti Agrobanke preneti su na novoosnovanu Novu Agrobanku, koja je ubrzo i sama završila u stečaju, pa je država imovinu i svu osiguranu štednju prebacila Poštanskoj štedionici, doplativši razliku od 260,7 miliona evra da bi štedište mogle da budu isplaćene.

Povodom informacija do kojih smo došli, poslali smo pitanja Vladimiru Šariću, predsedniku odbora direktora Agencije za osiguranje depozita (AOD), ali ni nakon mesec dana nismo dobili nikakavo odgovor od njega.

Kako saznajemo, za poverenika Nove Agrobanke u stečaju postavljen je čovek pred penziju, a u firmi radi preko šesdeset zaposlenih, iako su realno potrebe znatno manje.

Do propadanje ovakve i sličnih banaka dolazi iz jednog prostog razloga – njeni glavni dužnici su tajkuni! Pa tako, sledom događaja, gde su u velikom broju predmeta dužnici upravo ti isti tajkuni, ne dolazi do pokušaja naplate potraživanja preko suda, odnosno nema utuženja.

Nema utuženja kako bi se naplatila potraživanja, tj., prodala imovina dužnika, koja je u vlasništvu tajkuna, ukoliko nemaju sredstava da vrate kredite. Po već “uhodanoj šemi” tajkuni (sa ogromnim dugovima prema Novoj Agrobanci u stečaju) raspolažu imovinom i istu izdaju u zakup i na taj način oštećuju banku koja je već u stečaju, a samim tim oštećuju i državu koja je najveći poverioc.

AOD
AOD / Izvor: Foto: Profimedia/AOD/Nova Agrobanka

Kako nezvanično saznajemo, opravdanje za nepokretanje postupka utuženja višemilionskih iznosa u eurima nalazi se tobože u visokim sudskim taksama od par stotina hiljada dinara.

Na naše pitanje Vladimiru Šariću – predsedniku odbora direktora Agencije za osiguranje depozita, koja je inače nadležna za Novu Agrobanku u stečaju, da li su u Novoj Agrobanci u stečaju na najvažnija radna mesta za naplatu postavljeni isti oni ljudi koji su delili nenaplative kredite, odgovor nismo dobili.

Prema našim informacija to se i desilo, odnosno, ljudi zbog čijeg su činjenja ili nečinjenja Agrobanka i Nova Agrobanka otišle u stečaj se nalaze upravo na najodgovornijim pozicijama za naplatu potraživanja.

Kako se sumnja, razlog zbog koga oni i dalje rade, pored materijalne prirode, visokih plata koje i dalje primaju je jednostavan – zaštita ličnih interesa, uništavanje dokumentacije i falsifikovanje papira, kako bi izbegli odgovornost i zaštitili druge osobe.

Da stvar bude još gora, analize tržišnih vrednosti nepokretnosti koje su u vlasništvu Nove Agrobanke, a koje su stečene zamenom ispunjena se ne rade, kako nezvanično saznajemo, već se zadržavaju stare – nerealne i naduvane procene na bazi kojih su deljeni krediti.

Oni su zamenom ispunjenja naplaćeni, a sada se predmetne nepokretnosti ne mogu prodavati ni za deo od procenjene vrednosti. Ovakvim “nameštanjem” sa sa jedne strane štiti lični interes onih koji su kredite odobravali, a sa druge – produžava se trajanje stečaja u nedogled.

Takođe, po našim saznanjima, postoji i otpor za prodaju nepokretnosti.

Za Novu Agrobanku u stečaju, i finansijske organizacije u stečaju, odgovorna je Agencija za osiguranje depozita, čijem predsedniku odbora direktora, Vladimiru Šariću, smo se i obratili sa svim pitanjima gorenavedenim, kog smo takođe i pitali – da li AOD ima uopšte uvid u rad Nove Agrobanke u stečaju, ali odgovor na ovo i sva ostala pitanja nismo dobili.

Pitanja koja smo uputili Vladimniru Šariću pogledajte na priloženim slikama:

Pitanja Vladimiru Šariću
Pitanja Vladimiru Šariću

Pitanja Vladimiru Šariću
Pitanja Vladimiru Šariću

Pitanja Vladimiru Šariću
Pitanja Vladimiru Šariću

Pitanja Vladimiru Šariću
Pitanja Vladimiru Šariću

Agencija za osiguranje depozita osnovana je Zakonom o Agenciji za osiguranje depozita dana 25.7.2005. godine i određena za univerzalnog pravnog sukcesora prethodne Agencije za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka. Poslovi koje Agencija za osiguranje depozita obavlja na osnovu zakona su:

  • obavezno osiguranje depozita i isplata osiguranih iznosa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita;
  •  upravljanje imovinom prenetom u postupku restrukturiranja banaka i drugi poslovi u vezi s postupkom restrukturiranja banaka, u skladu sa zakonom kojim se uređuju banke;
  • funkcija stečajnog ili likvidacionog upravnika u bankama, društvima za osiguranje i davaocima lizinga, u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje i zakonom kojim se uređuje finansijski lizing;
  • organizovanje Fonda za zaštitu investitora, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala;
  •  realizacija postupaka prodaje akcija banaka, čiji je akcionar Republika Srbija, započetih do 12.2.2015. godine, u skladu sa zakonom i instrukcijama ministarstva nadležnog za poslove finansija;
  •  realizacija postupaka prodaje društvenog kapitala u društvima za osiguranje, u skladu sa zakonom kojim se reguliše osiguranje;
  • realizacija postupaka naplate potraživanja preuzetih u ime i za račun Republike Srbije, uključujući i Autonomnu Pokrajinu Vojvodinu, započetih do 12.2.2015. godine.