clear sky
14°C
27.05.2024.
Beograd
eur
117.1154
usd
108.3399
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Biohemičari iz zemlje i sveta na kongresu u Beogradu

09.09.2014. 05:28
Piše:
Tanjug
Naučnici u laboratoriji
Naučnici u laboratoriji / Izvor: Profimedia/ilustracija

BEOGRAD - Unapređenje organizacije i rada medicinskih laboratorija biće jedna od tema XIX Kongresa medicinske biohemije i laboratorijske medicine Srbije, koji počinje u Beogradu, uz učešće velikog broja najpoznatijih domaćih i svetskih stručnjaka iz ove oblasti.

Ističući da se od ovog skupa očekuje da unapredi svakodnevnu laboratorijsku praksu, prof. dr Nada Majkić-Sing je rekla da je u našoj zemlji registrovano oko 300 medicinskih laboratorija, od kojih petnaestak radi po standardima Akreditacionog tela Srbije.

"U nekim zemljama, na primer u Francuskoj, akreditacija je obavezna i mi insistiramo da tako bude i kod nas, jer je to garancija kvaliteta i uređenosti sistema", istakla je ona i dodala da je poseban problem to što, prema normativima, nemamo dovoljno kadra u laboratorijama.

Kongres će otvoriti prof. dr Zbignjev Gacijong sa Medicinskog univerziteta u Varšavi, čija će predavanje o laboratorijskoj medicini fokusiranoj na pacijenta naglasiti novu ulogu ove struke u 21. veku, izjavila je prof. dr Svetlana Ignjatović. Ona je rekla da će se ubuduće insistirati na timskom radu kliničara i zaposlenih u laboratorijama, uz veće uključivanje pacijenata.

Veoma značajna sekcija biće posvećena genetičkim i negenetičkim faktorima rizika i biomarkerima ateroskleroze, posebno kod kardiovaskularnih bolesti, kao i novim markerima ovih oboljenja.

Potrebno je i stvaranja efikasnije strategije za korišćenje laboratorijskih testova, izjavila je dr Ignjatović i kao jedan od primera navela procenu da se u svetu godišnje uradi čak 180 miliona analiza TSH hormona, koje su među najskupljim "rutinskim" endokrinološkim testovima, dodajući da se traga za optimalnijim načinom za određivanje funkcije štitaste žlezde.