Ćirilica je ugrožena, u medijima je zastupljena samo 10%!
Najžešći udarac srpskom jeziku bilo je izjednačavanje ćirilice i latinice.
Šest decenija posle potpisivanja Novosadskog dogovora kojim je u Srbiju zvanično uvedena latinica i stavljena u ravnopravan položaj sa ćirilicom, srpsko pismo je na ivici opstanka u matičnoj zemlji. Da bi se odumiranje tog dela našeg identiteta zaustavilo, krajnji je čas da država osmisli odlučnu strategiju.
Ovo je osnovna poruka sa jučerašnjeg okruglog stola "60 godina posle Novosadskog dogovora: srpska jezička politika danas", održanog u Kulturnom centru Novog sada.
Na skupu, upriličenom na dan kada je 1954. godine u Matici srpskoj potpisan dogovor između srpskih i hrvatskih predstavnika o ravnopravnosti ćirilice i latinice u Srbiji i Hrvatskoj, govorili su lingvisti i poznavaoci jezika: Danko Šipka, Dragoljub Petrović, Miloš Kovačević, Milanka Babić, Dragiša Bojović, Siniša Stefanović, Petar Milosavljević, Dejan Ivković, Nenad Krstić, Ivan Klajn i Andrej Fajgelj.
- Na temeljima Novosadskog dogovora decenijama je u Srbiji negovan mit o ugroženoj latinici, a istina je sasvim suprotna – upozorio je direktor KCNS Andrej Fajgelj. - U medijima i na javnim natpisima ćirilica je zastupljena jedva 10 procenata, dok sa 90% dominira latinica.
Fajgelj dodaje da Hrvati danas zatiru ćirilicu u svojoj državi, a Srbi su usvojili latinicu, progresivno napuštajući ćirilicu i poštuju Novosadski dogovor kao da je svetinja.
Lingvista Dragoljub Petrović podsetio je da su komunisti na čelu sa Milovanom Đilasom, pošto su ustoličili makedonski jezik, išli u Skoplje da ubeđuju tamošnje lingviste i političare da svoj jezik zasnuju na latinici, ali oni na to nisu pristali.
- Potom je usledio najkrupniji udarac koji smo mi Srbi zadali našem jeziku. Novosadski dogovor je usvojen u komitetu, samo je potpisan u Matici. Nekome je bilo stalo da srpski jezik tada poseče po temelju, i to je učinjeno Novosadskim dogovorom. Čak su i zaključci tog dogovora formulisani latinicom, ispod ćiriličnog memoranduma Matice srpske.
Pročitajte i:
Izložba o ćirilici
Narodna biblioteka: Bez upravnika dok se ne izmeni Statut?
Irinej u Hrvatskoj: Na ćirilici nije napisano nijedno veliko zlo
Po mišljenju akademika Ivana Klajna, Novosadski ugovor urodio je kasnije i nekim dobrim rezultatima kao što je Pravopis iz 1960. godine iz kojeg je proizašao današnji Pravopis Matice srpske.
- Da li je danas, posle 60 godina moguć novi Novosadski dogovor i s kime? Teško da bismo našli ijednog lingvistu u Hrvatskoj, BiH ili u Crnoj Gori s kojim bi se o tome moglo razgovarati – zaključio je Šipka u svom elaboratu, a prenose Novosti.