clear sky
24°C
29.04.2024.
Beograd
eur
117.1205
usd
109.1422
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Danas se navršava 11 godina od martovskog pogroma nad Srbima

17.03.2015. 09:50
Piše:
Tanjug
Albanci, protest, Kosovo
Albanci, protest, Kosovo / Izvor: Foto: Youtube Printscreen/ilustracija

BEOGRAD - Danas i sutra se navršava 11 godina od martovskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji, kada je proterano 4.012 Srba, od kojih se većina nije vratila u svoje domove.

Tokom nasilja na KiM 17. i 18. marta 2004. ubijeno je 19 osoba, odnosno živote je izgubilo 8 Srba i 11 Albanaca u obračunu s pripadnicima međunarodnih snaga bezbednosti.

Takođe, povređeno je najmanje 170 Srba, kao i desetine pripadnika međunarodnih snaga koji su se sukobili s lokalnim Albancima štiteći Srbe i njihovu imovinu.

Povod ili izgovor za pogrom bila je kampanja tamošnjih albanskih medija prema kojoj su lokalni Srbi optuženi da su psima naterali preko reke Ibar grupu dečaka Albanaca iz sela Čabar kod Zubin Potoka pri čemu se jedan dečak utopio u reci. Doduše, medijska kampanja je bila utemeljena na neosnovanoj konstrukciji.

Istraga UNMIK policije utvrdila je da su optužbe bile lažne, a portparol međunarodne policije ,Neridž Sing, izjavio je tada da su preživeli dečaci posle tragedije bili pod jakim pritiskom albanskih novinara i političara da optuže Srbe iz susednog sela.

Protest u Grčkoj
Protest u Grčkoj / Izvor: Profimedia/ilustracija

Tokom ta dva dana porušeno je oko 800 srpskih kuća i zapaljeno 35 verskih objekata, uključujući 18 spomenika kulture, među kojima je i crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

Taj hram, jedan od najreprezentativnijih spomenika srdenjovekovne Srbije, episkopsko središte srpske crkve u srednjem veku, monumentalni oblik dobio je u vreme Kralja Milutina (1282-1321), mada je i ranije bio arhijerejsko središte prizrenskog episkopa srpske crkve. Crkva je docnije delimično obnovljena, prva liturgija u njoj služena je šest godina kasnije, ali tragovi devastacije i požara nisu otklonjeni.

Bogorodica Ljeviške u Prizrenu je 2006. stavljena na listu spomenika pod zaštitom UNESKO-a. U prvo vreme hram je obezbeđivao Kfor, a sada ga čuvaju pripadnici Kosovske policijske službe.

Prema podacima Eparhije raško-prizrenske SPC, iz aprila 2004, ukupan broj uništenih crkvenih zgrada tokom pogroma marta 2004. bio je blizu 100.

Međunarodni tužioci i sudije na Kosovu i Metohiji procesuirali su sedam slučajeva uništavanja crkava i 67 osoba je osuđeno na zatvorske kazne od 21 meseca do 16 godina.

Pogrom albanskih ekstremista nad Srbima 17. i 18. marta 2004. na Kosovu i Metohiji osudili su Savet bezbednosti UN, kao i Evropska unija, a Parlamentarna skupština Saveta Evrope je 29. aprila 2004. donela odgovarajuću rezoluciju.