clear sky
16°C
16.05.2024.
Beograd
eur
117.1216
usd
108.2155
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

GLAD ZA PARAMA UBI: Evo šta su kineskom jezeru uradili pametni telefoni (VIDEO)

12.04.2015. 17:18
Piše:
Srbija Danas
Jezero pored grada Baotua u Kini
Jezero pored grada Baotua u Kini / Izvor: Youtube Printscreen

Sakriveno u Unutrašnjoj Mongoliji, leži nazovi jezero, živi dokaz samoživosti industrijalizma i materijalizma.

Horizontom pored grafa Baotu dominiraju čeličana i pogon za preradu retkih ruda. Tornjevi, dimnjaci i pokretne trake zakriljuju nebo, stvarajući sivu neprozirnu zavesu koja skida osmeh sa lica. 

Ispod "panorame", musavo i očajno, otužno leži svojevrsno jezero puno crnog, jedva tečnog, otrovnog mulja. Desetine, ako ne i stotine, velikih cevi svakog dana prazne ovde hemijski otpad iz rafinerija koje se nalaze u blizini.

Kada bismo vam rekli da je uzrok za ovo silovanje prirode ceo svet, ne bismo vas slagali. Pogoni oko "jezera" prerađuju retke minerale koji se koriste za magnete u turbinama za vetrenjače i elektromotorima, za pametne telefone i televizore sa ravnim ekranima. U 2009. godini Kina je proizvela 95 odsto svih ovih minerala i metala, pri čemu je rudnik Bajan obo kod Baotua sudelovao sa 70 odsto svetske produkcije.

bacanje čeličnih nusproizvoda sa pruge
bacanje čeličnih nusproizvoda sa pruge / Izvor: Izbacivanje nusproizvoda proizvodnje čelika pored grada Foto: Youtube Printscreen

I lepo i ružno, sve ima cenu

Progres Kine u drugu ekonomiju sveta nije bio jeftin, ali ni čist. Ova zemlja će tek 2030. uspeti da spreči dalji rast rasipa štetnih materija u vazduh jer je, da bi napredovala u ekonomskom smislu, zanemarila ekologiju i zaštitu prirode.

Boatu je slikovit primer. Kada je eksploatacija retkog minerala počela 1950, grad je imao 97.000 ljudi. Priliv radne snage uvećao je populaciju na 250.000 "duša", jer je pogon uvećan, a time i nasilje nad prirodom. Ulice su široke, ali ne toliko zbog ljudi, koliko zbog kamiona koji stalno tamo-amo prevoze ugalj, jalovinu i ostale proizvode i otpade, kao i za lavirint cevi kroz koje kolaju otrovi, đubre i ekološka smrt.

Grad strašno miriše na sumpor, dok na ulicama ljudi gotovo da nema. Podosta je i fabrika koje više ne rade. Iako na pitanje zašto je tako, ljudi odgovaraju da je u toku popravka objekata, pogleda na prazne objekte govori drugačije. Postoje indicije da Kina planski gasi pogone i smanjuje proizvodnju kako bi cenu proizvoda održala visokim. Na primer, neodim se koristi za farbanje čaša, za lasere, kao i za veoma lake magnete. Upravo su neka od postrojenja koja su pogašena tvorila neodim.

I dok kineskim planerima ništa nije važnije od ekonomskog rasta, pitanje je koliko će prirodna okolina u ovoj zemlji moći da izdrži đubreta, uništenja i zatiranja.