clear sky
24°C
20.05.2024.
Beograd
eur
117.1131
usd
107.611
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Nepismeni kupci ili zašto se Srbi plaše interneta?

30.09.2014. 09:52
Piše:
A. Nešić
Čovek ispred kompijutera sa pištoljem
Čovek ispred kompijutera sa pištoljem / Izvor: Profimedia

Iako je 21. vek, vek tehnologije, Srbija i dalje nije na zavidnom nivou korišćenja interneta, a ljudi i dalje ne veruju kupovini iz fotelje.

Ako ste se ikada pitali, da li i koliko Srba kupuje preko interneta, evo činjenica koje govore da Srbima ovaj vid kupovine nije baš najomiljeniji. Prosečan stanovnik naše zemlje i dalje više voli pare u džepu ili pod slamaricom, ali i robu odmah po predaji novca prodavcu. Pa tako podaci Republičkog zavoda za statistiku, kažu da čak više od polovine stanovnika (59,5 odsto stanovnika) nikada se nije upustilo u onlajn kupovinu. Ovi podaci nisu zaprepašćujući ako uzmemo u obzir da u Srbiji čak 33,1 odsto stanovništva nikada nije bilo korisnik interneta, i da čak 29,7 odsto  nikada nije bilo u prilici da uključi računar.

Ipak, dok su trgovci koji još uvek posluju na klasičan način, nezadovoljni profitom, internet prodavci ne “kukaju“ kada govore o zaradi. Prema statistikama neki od portala preko kojih se može kupovati iz “fotelje“, nalaze među deset najčitanijih portala u Srbiji. Zbuniće vas ova statistika, ali poseta sajtu, ne znači i potrošnja novca na proizvode koje imaju u ponudi. S druge strane, akcije, grupna kupovina, interesantni koncepti ipak donose profit koji je za ove prodavce više nego zadovoljavajuć.

Statistika za internet kupovinu
Statistika za internet kupovinu / Izvor: Foto: Printscreen/ Republički zavod za statistiku

U stranim zemljama ovaj vid industrije doprinosi BDP-u čak do 10 odsto, dok kod nas u zemlji nije na zavidnom nivou, je potrošači naše zemlje nemaju naviku da kupuju preko interneta, pogotovo ako su imali neko loše iskustvo. Ukoliko je nekome, čak i zakasnila pošiljka, više se nikad neće odlučiti da poruči nešto preko interneta.

Prema rečima naših sagovornika, mnogi bi se odlučili za onlajn kupovinu stranih preduzeća, koja ne postoje u Srbiji, ali nisu u mogućnosti da izvrše uplatu, jer je e-benking loš, a PejPal još uvek nije u funkciji. Iako se na domaćim portalima možete kupiti različit asortiman robe (od igle do lokomative) potrošači se boje prevara, jer je u ponudi uglavnom polovna roba. Kada im prodavac isporuči nekvalitetnu robu, koju su već platili, nisu u mogućnosti da reklamiraju proizvod, i novac im skoro nikada neće biti vraćen. S druge strane, ponekad i "virtuelni" prodavci imaju problem jer se kupac jednostavno predomislio i ne želi da preuzme robu. Onda je prodavac u problemu, jer mora da snosi toškove transporta i povraćaja robe, koja se u Srbiji uglavnom vrši preko pošte.

A evo šta kažu naši sagovornici...

“Nemam poverenja da ću dobiti onakav proizvod kakav sam naručila. Ako bih se i nekada usudila da izvršim kupovinu preko interneta to definitivno ne bi bila kupovina polovnih stvari“, kaže Milica J. za naš portal.

Ono što svi potrošači svakako znaju to je da je kupovina preko interneta brža, udobnija, a mogu se saznati i preporuke drugih korisnika. Ovaj vid kupovine svakako štedi vreme, ali sigurnost "roba odmah na ruke", niko ne može da garantuje.

"Ne plašim se onlajn kupovine, i želeo bih da mogu da naručim nešto iz inostranstva, jer za manje para mogu da dobijem bolju proizvod. Međutim, problem je način plaćanja", kaže Dejan M.

Dakle, strahovali ili bili u nemogućnosti da platimo za ono što želimo, još uvek kaskamo za regijonom, pa su tako Hrvatska i Rumunija i dalje po kupovini slobodniji od nas.