clear sky
25°C
28.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

NESTAJE MEDA I MLEKA: Njima je pad nafte prekinuo bajku

24.02.2015. 12:38
Piše:
Tanjug/Srbija Danas
Norveška
Norveška / Izvor: Profimedia

Pad cene nafte na svetskom tržištu već je uveliko počeo da utiče na blagostanje u
Norveškoj, gde se, posle decenije energetskog buma, prema proceni ekonomista nazire početak recesije u industriji nafte i gasa.

Oko 10.000 zaposlenih u naftnom sektoru ostalo je bez posla, smanjen je broj helikoptera koji prevoze radnike iz Stavangera, epicentra naftne industrije, na platforme u Severnom moru.

Ekonomisti predviđaju da je to početak duge recesije u energetskoj industriji, koja čini 15 odsto norveške ekonomije, a daje više od polovine izvoza i 80 odsto državnih prihoda.

Visoke plate, najbolje zdravstveno osiguranje u svetu, dugi letnji odmori i druge povlastice norveških radnika mogle bi uskoro da postanu prošlost.

Državna naftna kompanija Statoil saopštila je prošle godine da je 23.000 njenih radnika imalo prosečnu godišnju zaradu 130.000 dolara. Norvežani će sada morati da se pripreme za smanjenje plata i manje luksuzan životni stil, pošto kompanije kao što je Statoil najavljuju dalje smanjenje troškova.

Statoil
Statoil / Izvor: Profimedia/ilustracija

Problemi u energetskoj industriji odraziće se i na širu ekonomiju Norveške. Tako će, na primer, otpuštanja značiti manje poslovnih putovanja po zemlji, odnosno manje posla za restorane i hotele.

Cena sirove nafte je posle trogodišnje stabilne cene od oko 110 dolara pala na ispod 60, što više od polovine naftnih bušotina duž norveške obale čini neekonomičnim.

Dobra strana je to što je država od izvoza nafte tokom uspešnih godina uštedela 860 milijardi dolara, tako da neće morati da sprovodi oštre mere smanjenja troškova. Vlada po zakonu ne može da troši više od četiri odsto tog novca na godišnjem nivou, i praktično korisi samo kamatu.

Portparolka Zelene stranke Hilde Opoku kaže da Norvežani, naviknuti na visoki životni standard, još nisu svesni predstojećih promena.

"To se neće desiti preko noći, ali kada se probudimo iz ovog naftnog mehura, shvatićemo da nikada više nećemo imati bajku kao što je ova", kaže Opoku.

Biznis lekcija svetu

Iako ne može mnogo da utiče na cenu nafte, Norveška generalno dobro koristi bogatstvo crnim zlatom. Ona ne troši suludo novac, već ga ulaže u dalji razvoj... (opširnije ovde)

Pročitajte i: