Srbi i Hrvati neće da budu deo BiH
VAŠINGTON - Manjkavosti Dejtonskog sporazuma nisu nesnalaženje međunarodne zajednice u njegovoj primeni i “ratobornost lokalnih političara”, već činjenica da Srbi i Hrvati ne žele da budu deo nezavisne BiH.
Uprkos tome, međunarodna zajednica i SAD nisu spremne da potpomognu miroljubivi raspad BiH, piše, između ostalog, u studiji "Congressional Research Service" o američkoj politici u BiH.
Kao glavnu smetnju jačanju centralnih institucija, studija navodi Milorada Dodika, predsednika RS, ali i većinu bosanskih Hrvata, koji se, kako se procenjuje, opiru jačanju funkcionalnosti drugog entiteta -Federacije BiH, iz straha od majorizacije u odnosu na većinsko bošnjačko stanovništvo.
Iako se "srpski secesionizam" navodi kao glavna pretnja miru, ističe se da je rešenjem za Brčko (formiranje distrikta u nadležnosti oba entiteta) "scenario ujedinjavanja RS i Srbije onemogućen".
Međunarodna zajednica ne želi da da "odrešene ruke" Visokom predstavniku za upotrebu bonskih ovlašćenja (odlučivanje u ime države) zbog straha kako će reagovati vođstvo RS, zbog čega mnogi smatraju da je ta institucija postala neefikasna, navodi se u studiji.
U izveštaju piše i da mnoge evropske zemlje na neki način "miniraju" delovanje Visokog predstavnika, kako bi se ojačao uticaj EU, kao i da je američka politika promenjena tako da se prepusti glavna uloga Evropi, koja bi trebalo da "namami" domaće lidere na kooperativnost zbog atraktivnog članstva u EU.