clear sky
23°C
15.06.2024.
Beograd
eur
117.0802
usd
109.0132
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

TAJNE PAMETNIH GRADOVA I NJIHOVOG NASTANKA: Intervju Josipa Aleksića

21.09.2015. 16:52
Josip Aleksić
Josip Aleksić / Izvor: Foto: Promo

Pametnih gradova je sve više i više u svetu, ali su detalji oko njihovog nastanka i pogodnosti koje pružaju još uvek nepoznati. Francuska kompanija Schneider Electric, sa 180.000 zaposlenih u više od 100 zemalja sveta, proizvodi integrisana rešenja u oblastima energetike, infrastrukture, industrijskih procesa i automatizacije, data centara, kao i rešenja u sektoru stanovanja i građevinarstva, kako bi se sa manje energije ostvarila ista produktivnost ili komfor.

Josip Aleksić, Solutions Specialist za Smart Grid iz kompanije Schneider Electric koji će učestvovati na panelu Smart City na 8. Weekend Media Festivalu koji se krajem septembra održava u Rovinju otkriva nam sve detalje o pametnim gradovima, kako u regionu, tako i u ostatku sveta.

1. Kako bi u kratkim crtama objasnili šta je to pametan grad?

Prefiks pametni, odnosno smart, srećemo sve češće, počev od telefona, televizora, brojila, prekidača, pa evo i do gradova. Pametni gradovi su širok pojam koji obuhvata mnogo oblasti u u funkcionisanju jednog grada, počev od električne energije, snabdevanja vodom, preko javnog transporta, elektronske uprave, pa sve do atraktivnosti grada u smislu zdravijeg života sa manje zagađenosti, povećanim osećajem sigurnosti i spremnosti da se primi veći broj turista i posetilaca u toku velikih događaja kao što su internacionalna sportska dešavanja, muzički festivali i sve ostale manifestacije koje privlače mase ljudi na jedno mesto. Tada su infrastrukturni sistemi izuzetno napeti i potrebna je puna koordinacija između njih kako bi sve prošlo bez problema, kako bi se ostavio dobar utisak i želja da se sve ponovi.

2. Da li postoje pametni gradovi u regionu? 

Što se regiona tiče, sudeći po istraživanju sprovedenom 2007. godine gradovi poput Maribora, Ljubljane i Zagreba bili su pozicionirani u sredini liste od ukupno 70 rangiranih gradova. Danas su zahtevi znatno širi pa su i gradovi u regionu gore rangirani, ali uprkos tome svi imaju definisanu strategiju ulaganja u pametna rešenja. Pretežno se ulaže u energetsku efikasnost, vodosnabdevanje, kontrolu saobraćaja i rekonstrukciju infrastrukture kako bi se stvorili kvalitetni temelji za buduće sisteme pametnih gradova. 

Postoji percepcija da su pametni gradovi tek vizija budućnosti kako bi visoko razvijeni gradovi trebalo da izgledaju jednog dana. Ali istina je sasvim drugačija, veliki broj pametnih gradova postoji i danas, a neki od njih se ubrzano približavaju stopostotnoj energetskoj nezavisnosti pomoću obnovljivih izvora energije.

Beč među liderima

''Jedan od najbolje rangiranih gradova u regionu je Beč, zahvaljujući formiranju javno privatne organizacije sa zadatkom razvoja Smart City strategije i rešenja, uključujući stimulacije kako bi se 50 odsto električne energije do 2030. godine dobilo iz solarne energije'', kaže Josip Aleksić, Solutions Specialist za Smart Grid iz kompanije Schneider Electric.

Beč
Beč / Izvor: Profimedia

3. Koji su primeri pametnih gradova na kojima je do sada radio Schneider Electric? 

Mi smo kao svetska kompanija do sada učestvovali u izradi više od 200 urbanih projekata širom sveta od Brazila, Kine, Indije, Europe, SAD-a i mnogih drugih. Projekti su realizovani sa ciljem unapređenja efikasnosti gradskih sistema poput energije i vode - od obnovljivih izvora do transporta koji je često problematična stavka velikog broja gradova.

Konkretno možemo navesti veće projekte poput sistema za upravljanje pitkom vodom i otpadnim vodama u Ankari i izgradnje kompletne infrastrukture upravljanja javnim transportom u Rio de Žaneiru, a koji su značajno unapredili sposobnost upravljanja gradskim sistemima i smanjili troškove energije i resursa. Takođe, na američkim koledžima Schneider Electric je učestvovao u izradi pametnih, samoodrživih zgrada u kojima je smanjena potrošnja energije za 14 odsto i ostvarena ušteda od 14.6 miliona dolara.  

Možemo spomenuti i manje projekte poput pametne mreže u Novom Sadu i vodosnabdevanja u Kranju, koji su odličan pokazatelj postepene implementacije pametnih rešenja na putu ka stvaranju pametnog grada. Ovakvi projekti zahtevaju potpuno razumevanje operativnih procesa svakog sistema i integraciju najsavremenijih tehnoloških rešenja.

Rio de Žaneiro
Rio de Žaneiro / Izvor: Profimedia

4. Na koji način gradovi postaju pametni?

Kako bi grad mogao započeti s implementacijom pametnih rešenja potrebno je imati solidne komunikacijske temelje u obliku kvalitetne pametne mreže kojom će se upravljati svim gradskim procesima, kao i proizvodnjom i potrošnjom energije. Nakon toga grad može da krene sa integracijom javnih usluga, ugradnjom sistema senzora i brojača pa je moguće ostvariti planirane uštede i smanjiti emisije CO2.

Pri razvoju pametnih gradova ključno je kontinuirano meriti kvalitet pruženih usluga da bi se na vreme optimizovali svi procesi i na taj način troškovi sveli na minimum. Analizom prikupljenih podataka može se sastaviti plan daljeg razvoja zavisno od područja gradskih sistema koji ne funkcionišu sa željenim rezultatima.

5. Koja je veza između Smart Grida i Smart City-a? 

Bez kvalitetne i optimizovane pametne mreže elektro snabdevanja koja spaja i koordiniše sve gradske sisteme i funkcije nema ni pametnih gradova. Pametan grad čine samoodrživa rešenja napajanja električnom energijom, kontrola saobraćaja, vodosnabdevanja, zdravstvo i sigurnost, a temelj njihove umreženosti i centralizovane kontrole gradskih usluga čini upravo Smart Grid ili napredna energetska mreža.

Smart Grid upravlja sistemom za distribuciju električne energije i osigurava njeno pravilno funkcionisanje u slučaju kvara, informiše i obrazuje korisnike o njihovoj potrošnji i omogućava sigurnu i pouzdanu integraciju novih obnovljivih izvora poput solarnih panela i vetro elektrana.

6. Kakav je uticaj razvoja tehnologije Internet of Things na pametne gradove? 

Pametni gradovi su proizvod ubrzanog razvoja novih informacionih tehnologija i znanja, koje se bazira na internet tehnologijama, bežičnim komunikacijskim sistemima i ostalim senzorima čiji je temelj tehnologija Internet of Things. PojamInternet of Things podrazumeva instalaciju raznih senzora i njihovo povezivanje u lokalne mreže i gradsku internet mrežu, kako bi se dobila funkcija prepoznavanja, praćenja, nadzora i upravljanja objektima. Na taj način se svakodnevno prikuplja ogromna količina podataka koju je potrebno analizirati i pravilno iskoristiti, pa je osmišljena tehnologija Big Data koja objedinjuje sve prikupljene podatke i olakšava njihovo razumevanje.

Samo tako je moguće integrisati funkcionalnost pametnih rešenja internet of Things unapređenja da bi se povezale sve celine pametnog grada. Naravno, da zaključimo da bi se ovako nešto sprovelo neophodno je da u potpunosti razumete operativne procese iz svakog od navedenih domena i da znate kako da pametno iskoristite najsavremenije tehnologije.