Završen ''Hladni rat'' Irana i Britanije?
Istorijski susret bitanskog premijera Dejvida Kemerona i iranskog predsednika Hasana Rohanija za vreme održavanja 69. zasedanje Generalne Skupštine UN u Njujorku, prvi je susret jednog britanskog i iranskog lidera još od Iranske revolucije 1979. godine.
Susret dva lidera predstavlja prekretnicu u, inače, zahlađenim odnosima između Irana i Londona. Tom prilikom je Rohanijev zamenik, Hamid Abutalebi, izjavio da će se ovim "Sastankom pripremiti teren za temeljne promene u odnosima između Irana i EU, kao i u pregovorima oko nuklearnog programa", prenosi britanski ''Gardijan''.
Sastanak ''pod budnim okom''
Right now, meeting with UK Prime Minister @David_Cameron @Number10gov. #ConstructiveEngagement #WAVE pic.twitter.com/6F9ZZichlP
— Hassan Rouhani (@HassanRouhani) September 24, 2014
Iranski predsednik oprezno je pristupio sastanku, uprkos njegovom istorijskom značaju. S jedne strane želi da se susretne sa većinom svetskih vođa dok istovremeno mora voditi računa o domaćim ''tvrdolinašima''. Posledice ''neprimerenih'' izjava mogle bi da ga koštaju podrške koju ima kod kuće.
Pre samog susreta sa Kameronom, Rohani se sastao s francuskim predsednikom Olandom, austrijskim predsednikom Hansom Fišerom, no kod kuće je definitivno najviše pažnje izazvao susret s britanskim premijerom. Ralog je sledeći: Iranski konzervativci na Britaniju gledaju s puno većim sumnjama nego, na primer, Sjedinjene Države.
Obe strane pristale su na ponovno otvaranje ambasada. Iranske novine ''Kejhan'' objavile su urednički tekst na naslovnoj strani u kojem se iranski predsednik upozorava na njegove sastanke i potencijalne dogovore oko iranskog nuklearnog programa. Objavljeni tekst podseća predsednika da se, za vreme iransko-iračkog rata osamdesetih godina prošlog veka, Britanija svrstala kao saveznik Bagdada, i da su sankcije koje je London tada nametnuo Teherenu još uvek na snazi.
Popravak ekonomije
Rohani se svojski trudi da izvuče zemlju iz globalne izolacije i popravi ekonomiju oštećenu sankcijama, koje će biti uklonjene u zamenu za zaustavljanje iranskog nuklearnog programa. Rohanijev ministar nafte, Bijan Namdar Zanganeh, još je u decembru izjavio kako se nada da će ''Shell'' i ''BP'' započeti s ulaganjima u Iran, prenosi ''Blumberg''.
Amrita Sen, glavni analitičar za naftno tržište kompanije ''Energy Aspects'' sa sedištem u Londonu izjavila je da: "Evropske naftne kompanije žele da budu prisutne u Iranu jer ta zemlja još uvek poseduje značajne naftne rezerve."
"Gledajući iz perspektive širih razmera neslaganja Irana i Sjedinjenih Država, može se tvrditi kako ovaj sastanak neće doneti nekakav značajniji pomak. Dakle, sasvim sigurno neće doći do rešavanja ključnih pitanja'', smatra Skot Lukas, specijalista za pitanje Irana, sa britanskog Univerziteta u Birminghemu.
Pogledajte još: Iranska vojna industrija ne zna za sankcije (VIDEO) i Iran osuđuje američke sankcije zbog nuklearnog programa