Energetski rat pred zimu: Rusi razorili više od 50 odsto ukrajinskih gasnih postrojenja - Putin iscrpljuje protivnika, milioni ljudi u Ukrajini bez grejanja
Masovni napad dronovima "Šahed" pogodio stambene zone i gasnu infrastrukturu.
Ruski napadi tokom noći pogodili su više od deset regiona u Ukrajini, uz masovno korišćenje dronova tipa "Šahed". Prema podacima ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva, Rusija je lansirala 112 dronova, od kojih je 87 oboreno, dok je 22 pogodilo 12 različitih lokacija širom zemlje.
Ovo je deo nove moskovske strategije pritiska na Ukrajinu kroz napade na civile i kritičnu infrastrukturu, dok Kremlj odlučno odbacuje pozive na prekid vatre.
Stradanja i haos po oblastima: Herson, Sumi, Odesa, Donjeck, Harkov i Zaporožje
U Hersonskoj oblasti poginulo je dvoje ljudi, a osmoro povređeno nakon udara na stambene zgrade i socijalne objekte.
U Sumskoj oblasti stradale su tri osobe, a više od 25 naselja bilo je pod vatrom.
Odesa je bila meta napada na luku, energetsku i civilnu infrastrukturu, pri čemu je pet osoba povređeno, a više od 30.000 građana ostalo bez struje.
Slični napadi zabeleženi su i u Donjeckoj, Harkovskoj i Zaporoškoj oblasti, gde su mete bili gasovodi, skladišta i proizvodna postrojenja. Samo u Zaporožju, prema rečima guvernera Ivana Fedorova, ispaljeno je 580 projektila na 14 naselja.
Uništeno više od polovine ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju gasa
Prema informacijama koje prenosi Blumberg, Rusija je poslednjim talasom udara uništila više od 50% ukrajinskih proizvodnih kapaciteta prirodnog gasa, čime je pred zimsku sezonu ugroženo snabdevanje miliona domaćinstava.
Napadi su posebno pogodili Harkovsku i Poltavsku oblast, gde je 3. oktobra lansirano 35 raketa i 60 dronova. Državna kompanija Naftogaz opisala je ovaj napad kao „najmasovniji“ od početka rata, dok su privatne energetske firme, poput DTEK-a, bile primorane da obustave rad u više regiona.
Ruska strategija: Pritisak kroz mrak i hladnoću
Stručnjaci ističu da su ovi napadi deo dugoročne ruske strategije iscrpljivanja Ukrajine kroz uništavanje energetske infrastrukture. Od početka rata, Moskva ciljano napada elektrane, toplane i gasna skladišta u pokušaju da slomi moral stanovništva pred zimu.
Bivša sekretarka energetskog odbora ukrajinskog parlamenta Viktorija Vojcicka upozorila je da je gasna infrastruktura najranjiviji deo ukrajinskog sistema, jer zahteva ogromna ulaganja i dugotrajnu zaštitu.
Kijev traži pomoć G7: Hitno potrebna oprema i sistemi odbrane
Ukrajina se obratila zemljama G7 sa zahtevom za isporuku opreme za obnovu oštećenih postrojenja i dodatne sisteme protivvazdušne odbrane.
Ministarka energetike Svitlana Grinčuk izjavila je da će Kijev povećati uvoz gasa za 30% kako bi nadomestio gubitke i sprečio kolaps sistema grejanja.
Ako se napadi nastave, Ukrajina će, prema procenama, morati da uveze 4,4 milijarde kubnih metara gasa, vrednih oko dve milijarde evra, do kraja marta.
Ukrajinski odgovor: Udari na ruske rafinerije
Dok Rusija gađa gasna postrojenja, Ukrajina uzvraća napadima na rusku naftnu i gasnu infrastrukturu.
Prema podacima Fajnenšel tajmsa, od avgusta je pogodila najmanje 16 od 38 ruskih rafinerija, čime je izvoz dizela u Rusiji pao na najniži nivo od 2020. godine.
Ovaj energetski rat, koji obe strane sada koriste kao sredstvo pritiska, mogao bi odrediti tok zime i dalji razvoj sukoba.
Energija postaje novo bojište
Predstojeća zima mogla bi biti najkritičnija od početka rata.
Uništenjem više od polovine gasnih postrojenja, Ukrajina ulazi u sezonu grejanja pod ogromnim pritiskom, dok Rusija nastavlja da koristi energiju kao oružje u pokušaju da slomi otpor Kijeva.