Veliki zaokret Zelenskog? Spreman je na zamrzavanje fronta, ali jedna stvar za Ukrajinu ostaje neprihvatljiva
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da bi zamrzavanje sadašnjih linija fronta moglo da bude najbrži način za zaustavljanje borbi, ali je naglasio da to ne znači predaju teritorije niti prihvatanje ruskih zahteva.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da bi bio spreman da prihvati zamrzavanje sadašnjih linija fronta sa Rusijom kao deo mogućeg sporazuma o prekidu vatre, ocenjujući da bi to mogao da bude “najbrži način” da se zaustave borbe.
Zelenski je o tome govorio u intervjuu za “Skaj njuz”, odgovarajući na pitanje novinarke Jalde Hakim gde bi, u slučaju postizanja primirja, želeo da budu zamrznute linije fronta.
Ako bi se sutra postigao sporazum o prekidu vatre, gde biste želeli da linije budu zamrznute? Tamo gde se trenutno nalaze? Da li biste pristali na to? - upitala je Zelenskog voditeljka.
Da. To je najbrži način - odgovorio je ukrajinski predsednik.
Zelenski: Cilj nije samo zamrzavanje sukoba
Ipak, Zelenski je odmah naglasio da Ukrajina ne vidi zamrzavanje linije fronta kao konačno rešenje rata, već kao mogući prvi korak ka širem diplomatskom procesu. Prema njegovim rečima, cilj Kijeva nije samo privremeno zaustavljanje borbi, već stvaranje uslova da se rat ne obnovi.
- Želimo da zaustavimo rat na način koji će osigurati da se on ne vrati. Ideja nije samo da se sukob zamrzne, ali najbrži način jeste da se zamrzne i da se potom prebaci u diplomatsku sferu - rekao je Zelenski.
Takva izjava dolazi u trenutku kada se sve češće govori o mogućim modelima za prekid vatre, ali i o pitanju da li bi zamrzavanje postojećih linija fronta značilo prećutno prihvatanje trenutnog stanja na terenu.
Da li bi to značilo prihvatanje ruskih zahteva?
Na direktno pitanje da li bi takav pristup predstavljao ustupak Rusiji i prihvatanje dela ruskih zahteva, Zelenski je to odbacio.
Ne, nije reč o tome da se nešto prosto da. Ostati tamo gde se sada nalazimo znači pružiti građanima Ukrajine više mogućnosti da zaštite svoju decu, a vojnicima da se vrate kući. Mislim da je to za nas veoma važno - poručio je ukrajinski predsednik.
Kijev, prema navodima ukrajinskih medija, već duže vreme razmatra mogućnost da se prekid vatre veže za postojeće linije razdvajanja, ali uz bezbednosne garancije i nastavak diplomatskih pregovora. S druge strane, Moskva insistira na znatno širim zahtevima, posebno kada je reč o Donbasu.
Ruski predsednik Vladimir Putin, prema pisanju “Kijev posta”, traži da svaki eventualni dogovor uključi i potpunu predaju Donjecke oblasti, uključujući i delove koje ruske snage nisu uspele da zauzmu na bojnom polju.
Donbas ostaje ključna tačka spora
Zelenski je u istom intervjuu jasno poručio da Ukrajina neće napustiti Donbas. Taj region, koji obuhvata Donjecku i Lugansku oblast, ostaje jedno od najosetljivijih pitanja u svim razgovorima o mogućem prekidu rata.
Ruske snage u potpunosti kontrolišu Lugansku oblast, dok u Donjeckoj oblasti Ukrajina i dalje drži deo teritorije, uključujući pojas utvrđenih gradova koji ima veliki vojni i simbolički značaj za Kijev.
To je bila ključna poruka. Rekao sam da nećemo otići. Nećemo vam dati pobedu na takav način - rekao je Zelenski.
Ova poruka posebno je važna jer Moskva već godinama Donbas predstavlja kao jedan od glavnih ciljeva svoje vojne operacije, dok Kijev tvrdi da bi odustajanje od tog regiona značilo nagrađivanje agresije i otvaranje prostora za nove napade u budućnosti.
Zelenski potvrdio susret sa Romanom Abramovičem
Ukrajinski predsednik se u intervjuu osvrnuo i na navode o sastanku sa Romanom Abramovičem, ruskim biznismenom i nekadašnjim vlasnikom fudbalskog kluba Čelsi.
Zelenski je potvrdio da je Abramovič u maju boravio u Kijevu i da je susret iskorišćen za prenošenje poruka Kremlju.
On je došao u Kijev. Rekao je: “Doneo sam vam direktnu poruku i želeo bih da preuzmem poruke od vas kako bih ih preneo Vladimiru Putinu” - rekao je Zelenski.
Prema njegovim rečima, Abramovič je želeo da čuje šta je Ukrajina spremna da uradi kada je reč o mogućim mirovnim pregovorima, ali je ukrajinski predsednik insistirao da osnovna poruka ostane jasna: Kijev ne pristaje na predaju Donbasa.
Kad je preuzeo moje poruke, rekao je da će ih direktno preneti Putinu - naveo je Zelenski.
Abramovič ponovo u ulozi neformalnog kanala
Roman Abramovič se i ranije pominjao kao osoba koja je imala ulogu u neformalnim kontaktima između zaraćenih strana, naročito u ranoj fazi rata i tokom pojedinih pokušaja pregovora. Ipak, njegova uloga nikada nije bila zvanično definisana kao klasično posredovanje.
Sadašnja potvrda Zelenskog da je Abramovič bio u Kijevu ponovo je otvorila pitanje da li iza kulisa postoje kanali komunikacije između Kijeva i Moskve, iako javno obe strane i dalje imaju veoma udaljene pozicije.
Ukrajina najavljuje nastavak udara po ruskoj teritoriji
Zelenski je u intervjuu ponovio i da Ukrajina neće odustati od udara duboko unutar ruske teritorije. Prema njegovim rečima, Kijev će vremenom postajati snažniji i nastaviće da pojačava pritisak na Rusiju ukoliko rat bude trajao.
Ova izjava dolazi nakon niza ukrajinskih napada na ciljeve u Rusiji, dok Moskva, s druge strane, nastavlja raketne i dron napade na ukrajinske gradove i infrastrukturu.
Šta bi zamrzavanje fronta zapravo značilo?
Zamrzavanje linije fronta u praksi bi značilo da se borbe zaustave na postojećim položajima, bez formalnog priznanja teritorijalnih promena. Takav model bi mogao da smanji broj žrtava i otvori prostor za pregovore, ali bi istovremeno nosio veliki politički rizik za Ukrajinu.
Za Kijev je ključno pitanje kako sprečiti da primirje bude iskorišćeno za novu rusku pripremu i eventualni nastavak rata. Zbog toga Zelenski insistira da prekid vatre mora da bude povezan sa širim bezbednosnim aranžmanima, diplomatskim pritiskom i jasnim garancijama saveznika.
Za Moskvu, međutim, ključni zahtev ostaje kontrola nad celim Donbasom, što je za Ukrajinu neprihvatljivo.
Zbog toga izjava Zelenskog ne znači da je mirovni sporazum blizu, ali pokazuje da Kijev javno ostavlja prostor za model u kojem bi prvo bile zaustavljene borbe, a zatim najteža politička pitanja prebačena za pregovarački sto.