Rekordna sadnja u Beogradu: Preko 17.000 novih stabala za bolju budućnost
U Beogradu je 21. marta 2025. godine obeležen Svetski dan šuma masovnom sadnjom stabala na više lokacija, u organizaciji JKP "Zelenilo-Beograd" i uz podršku brojnih partnera.
Na Stepinom lugu, u saradnji sa "Srbijašumama", članovima Gradskog veća i Gradskom opštinom Zvezdara, posađeno je 100 sadnica hrasta lužnjaka. Na levoj obali Save, u znak obeležavanja 65 godina postojanja Pokreta gorana Srbije, posađeno je 65 stabala bresta.
Na Novom Beogradu, na Bežanijskoj terasi, u saradnji sa opštinom, zasađeno je 10 stabala hrasta, dok je na Malom Tašmajdanu, na inicijativu kompanije "Acetra", posađeno pet stabala likvidambara.
Uloga JKP "Zelenilo-Beograd" u očuvanju urbanih šuma
JKP "Zelenilo-Beograd" održava oko 400 hektara park-šuma, uključujući 81 hektar zaštitnih pojaseva. Među značajnijim šumama u njihovoj nadležnosti su Milićevo brdo, Banjički vis, Lisičji potok, Hajd park, Topčidersko brdo, Jajinci, Šumice, Kijevo Kneževac i Petlovo brdo.
Takođe, ovo preduzeće gazduje i zaštićenim prirodnim dobrima poput Bajfordove i Zvezdarske šume, kao i delom šume Topčider.
Više od 1.200 novih sadnica u sezoni 2024/2025
Tokom sadne sezone jesen-zima 2024/2025, radnici JKP "Zelenilo-Beograd" zasadili su 1.200 sadnica autohtonih vrsta lišćara i četinara na šumskim područjima.
Šume su od vitalnog značaja za kvalitet vazduha, jer hektar šume u jednom satu apsorbuje oko osam kilograma ugljen-dioksida, koliko u istom vremenskom periodu izdahne oko 200 ljudi. Osim toga, štite grad od udara vetra i buke, sprečavaju pojavu klizišta i poboljšavaju mikroklimu.
Beograd kao primer ekološke svesti
Evropski gradovi prepoznaju značaj šuma i planski ih razvijaju u urbanim sredinama, a Beograd se ovim projektima pridružuje gradovima koji ulažu u zdraviju i ekološki održivu budućnost.
Ove aktivnosti ne samo da doprinose očuvanju životne sredine, već i podstiču građane da se aktivno uključe u brigu o svom okruženju, stvarajući tako zajednicu koja vrednuje i čuva prirodu.
Projekat je finansiran iz budžeta Grada Beograda. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.