"71,5 ODSTO TERITORIJE TONE" Dramatično upozorenje naučnika: Problem je veći nego što se mislilo
Sleganje tla može biti uzrokovano prirodnim procesima i ljudskim aktivnostima
Rastući nivo mora nije jedina pretnja obalama: u mnogim delovima sveta tlo pod nogama doslovno tone. Novo istraživanje pokazuje da je više od 70 odsto obalnog područja Sjedinjenih Američkih Država pogođeno sleganjem tla, što milione ljudi i ključnu infrastrukturu izlaže povećanom riziku od poplava, prenosi Science Alert.
Sleganje tla, odnosno subsidencija, može nastati usled prirodnih procesa i ljudskog delovanja, a posebno je opasno uz more, gde svaki milimetar spuštanja kopna pojačava uticaj porasta nivoa mora.
Kako bi stekli potpuniji uvid u problem, istraživači sa Univerziteta Tufts i Virginia Tech analizirali su više od 190 miliona podataka o vertikalnom pomeranju tla, prikupljenih od 2007. do 2020. godine. Merenja su uglavnom obavljena satelitima koji su pomoću radarskih signala procenjivali promene u nadmorskoj visini kopna i pokazala su da je sleganje obale široko rasprostranjena pojava.
Više od 70 odsto obale tone
"Na nacionalnom nivou, 71,5 odsto obalnog područja tone brže od jednog milimetra godišnje, a najviše stope zabeležene su na obali Meksičkog zaliva“, navode istraživači u objavljenom radu.
"Ovi nalazi predstavljaju osnovu za otpornije planiranje obale i pravedno prilagođavanje infrastrukturnih sistema".
Istraživanje je utvrdilo da gotovo polovina američke obale (43 odsto) tone brzinom od dva ili više milimetara godišnje, dok se kod gotovo četvrtine (23,3 odsto) beleži sleganje od najmanje tri milimetra godišnje.
Iako je sleganje tla najizraženije na južnoj obali SAD-a, istraživači su utvrdili da je prisutno i duž gotovo cele Istočne obale. Određeno podizanje tla zabeleženo je uglavnom na Zapadnoj obali, što pokazuje da ne postoji jedinstveno rešenje za ovaj problem, već da pristup zavisi od regionalnih faktora.
Prirodni procesi i ljudski uticaj
Studija ukazuje na nekoliko uzroka sleganja obale. Deo uzroka predstavljaju prirodni geološki procesi, poput zbijanja mekih sedimenata u područjima delta i močvara, pa čak i geološko sleganje koje traje još od poslednjeg ledenog doba.
Drugi uzroci direktno su povezani s ljudskim delovanjem, kao što je prekomerno crpljenje podzemnih voda za potrebe stanovništva, industrije i poljoprivrede, iako istraživači taj aspekt nisu direktno procenjivali u ovom radu.
"Sleganje tla ne događa se izolovano. Često je povezano s ekstremnim klimatskim uslovima i načinom na koji ljudi koriste zemljište, što stvara povratne sprege koje mogu pojačati opasnosti i ranjivost. Iako je sleganje obično sporo, njegovi kumulativni efekti tokom vremena mogu biti razorni", navode istraživači.
Milioni ugroženih i rizik za infrastrukturu
Istraživači su analizirali i koliko je ljudi pogođeno ovim fenomenom. Prema procenama, oko 67,1 milion ljudi živi u područjima s niskom stopom sleganja, 14 miliona u područjima s umerenom stopom, a 3,2 miliona u zonama u kojima je sleganje izraženo.
"Analiza izloženosti pokazuje da približno 84,3 miliona ljudi u američkim obalnim popisnim jedinicama živi u područjima pogođenim različitim nivoima sleganja tla", navodi se u studiji.
Kao primer navodi se uragan Katrina i ističe da sleganje tla može smanjiti efikasnost nasipa, morskih zidova i sistema za odvodnjavanje. Osim toga, dodatno opterećuje infrastrukturu poput puteva, mostova, zgrada i cevovoda.
Pritom su najvećem riziku često izloženi oni koji se najteže mogu prilagoditi. Marginalizovane grupe po pravilu su najteže pogođene i teže se oporavljaju od posledica poplava, što znači da se negativni efekti vremenom gomilaju.
Naučnici pozivaju na dalja istraživanja ovog problema. Naglašavaju i da je neophodno uključiti podatke o sleganju tla u planiranje razvoja obale i odluke o ulaganjima u infrastrukturu kako bi se zajednicama pomoglo u prilagođavanju.
"Ova studija predstavlja prvu statistički utemeljenu procenu opasnosti od sleganja obalnog tla i povezanih nejednakosti u SAD-u na nacionalnom nivou. Ona pruža i prilagodljivu osnovu koja se može nadograđivati kako novi podaci budu postajali dostupni", zaključuju istraživači.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Communications Earth & Environment.
Srbija Danas/Index