ĐURĐEVIĆ STAMENKOVSKI: Kako je moguće da jezik kojim je govorio i pisao Njegoš ne može da bude službeni jezik u Crnoj Gori?
Prema poslednjem popisu stanovništva, najveći broj građana Crne Gore (43,18%, odnosno 269.307 lica) izjasnio se da govori srpskim jezikom.
Ako je demokratija zasnovana na poštovanju volje građana, onda je prirodno postaviti pitanje: zašto se ta volja ne odražava i u ustavnom položaju srpskog jezika?
Niko ne traži da se bilo koji drugi jezik ukine ili potisne. Traži se da jezik kojim govori najveći broj građana dobije status koji odgovara stvarnosti i principu ravnopravnosti.
U Severnoj Makedoniji je albanski jezik, kojim govori 25% stanovništva, u potpunosti izjednačen sa statusom makedonskog jezika. U Crnoj Gori, međutim, ne postoji sličan mehanizam koji bi obezbedio punu institucionalnu zaštitu prava građana koji govore srpskim jezikom, iako su najbrojnija jezička zajednica.
Zato ovo nije samo pitanje jezika. Ovo je pitanje poštovanja demokratske volje građana, jednakosti pred Ustavom i prava da niko ne bude građanin drugog reda zbog jezika kojim govori.
Ako se Crna Gora temelji na demokratiji i vladavini prava, onda je vreme da u svom Ustavu prizna ono što su građani jasno rekli na popisu – da srpski jezik, kojim govori najveći broj građana, zaslužuje status službenog jezika.
