KATASTROFA
Iznenadni požar u Srbiji zahvatio celo gradsko jezgro: Vatra progutala žive ljude i decu - na stotinu kuća sravnjeno sa zemljom
Plamen je progutao ceo grad, a ljudi su bežali vrišteći - ono što je ostalo bila je samo pustoš i pepeo!
U samo nekoliko sati, razorna vatrena stihija progutala je ceo grad - ljudi su bežali u panici, deca su nestajala u plamenu, a sve što su generacije gradile pretvorilo se u pepeo.
Vetar je nosio vatru od kuće do kuće, dok su očajni stanovnici uzalud pokušavali da obuzdaju pakao koji ih je okruživao.
Tragedija u Kočanima u Severnoj Makedoniji, gde je u požaru u noćnom klubu "Puls" život izgubilo 59 osoba, podstakla je sećanja na slične katastrofe u regionu. Ovaj događaj nas je naveo da se osvrnemo na najveće požare u istoriji Srbije, među kojima se ističe onaj koji je zadesio Zrenjanin u leto 1807. godine.
Vatrena stihija koja je sravnila Veliki Bečkerek 1807. godine
Dana 30. avgusta 1807. godine, grad Veliki Bečkerek, današnji Zrenjanin, pretrpeo je jednu od najvećih katastrofa u svojoj istoriji. Razorni požar, koji je buknuo u krugu tadašnje pivare, zahvatio je skoro celo gradsko jezgro, uništivši više od 900 kuća i naneo nesagledive posledice.
Kako je došlo do katastrofe?
Prema retkim sačuvanim zapisima, vatra je izbila u nedelju, oko 15:45, a snažan vetar pomogao joj je da se munjevito proširi preko drvenog mosta i zahvati širi centar grada. Najstariji pisani izvori o ovom događaju dolaze iz crkvenih knjiga, budući da su tada stradali i gradski i županijski arhivi, čime su nepovratno izgubljeni mnogi istorijski dokumenti.
Pravoslavni sveštenik Georgije Nikolić, koji je vodio letopis Uspenske crkve, zapisao je da je u požaru, pored kuća, izgorelo i mnogo žena, dece i životinja. Katolički župnik Adam Magdić takođe je ostavio svedočanstvo u kojem navodi da su stradala najuglednija naselja, županijska zgrada i parohijski dom, dok su samo pravoslavna i katolička crkva ostale netaknute.
Požar se ponavljao čak deset puta u naredna tri meseca
Iako je ovaj požar ostavio grad u ruševinama, tragedija tu nije stala - u naredna tri meseca požar je izbijao još deset puta, dodatno uništavajući tek obnovljene kuće i uzrokujući strah i paniku među stanovništvom.
Usled razornog dejstva vatrene stihije, sedište Torontalske županije bilo je privremeno premešteno iz Velikog Bečkereka u Veliki Senmikluš (današnji Banat u Rumuniji). Grad se godinama borio s posledicama požara, a njegova potpuna obnova trajala je do 1820. godine.
Stogodišnjica tragedije i neverovatna koincidencija
Tačno sto godina kasnije, 1907. godine, gradske vlasti su odlučile da odaju počast žrtvama i obeleže vek od katastrofe. Na svečanosti su prisustvovali tadašnji gradonačelnik Zoltan Perišić, članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva i brojni građani. Katolički sveštenik Pal Mađari održao je besedu, koja je kasnije publikovana kao spomenica tragediji.
Međutim, dok su okupljeni odavali počast žrtvama i prisećali se velikog požara, dogodila se neverovatna koincidencija - izbio je novi požar! Srećom, vatrogasci koji su bili prisutni na svečanosti uspeli su da ga brzo ugase.
Požar koji je promenio lice Zrenjanina
Veliki požar iz 1807. godine nije samo materijalno uništio grad, već je zauvek izbrisao deo njegove prošlosti, zbog čega je ovaj događaj ostao zabeležen kao jedna od najvećih katastrofa u istoriji Srbije.