Nećeš duže da spavaš, samo ćeš kasnije da legneš: U nedelju pomeramo sat, ali nije sve tako jednostavno - evo šta se dešava kada vratimo kazaljke unazad
Pomeranje sata 2026. godine je 25. oktobra. Kazaljke vraćamo sa 3 na 2 časa, a stručnjaci objašnjavaju kako promena utiče na san i raspoloženje.
U noći između subote, 24. oktobra, i nedelje, 25. oktobra, Srbija prelazi na zimsko računanje vremena, a kazaljke će biti pomerene jedan sat unazad. Iako će mnogi dobiti priliku da spavaju sat duže, stručnjaci upozoravaju da promena vremena ne mora svima da prija i da može da utiče na svakodnevne navike, kvalitet sna i raspoloženje.
Pomeranje sata ponovo pokreće pitanje koliko promena dnevnog ritma utiče na čoveka i da li je dodatnih 60 minuta sna zaista prednost koju mnogi očekuju.
Psiholog Željko Mašović objašnjava da ljudi različito reaguju na promene ustaljenih navika, dok poznavalac meteorologije Ivan Ristić ukazuje na značaj prirodne svetlosti i njenog rasporeda tokom dana.
Kada se pomera sat i šta se tačno menja?
Zimsko računanje vremena počinje u nedelju, 25. oktobra 2026. godine, kada se kazaljke u 3.00 časa pomeraju na 2.00 časa.
To znači da će noć trajati sat duže, ali i da će nakon promene, prema satu, Sunce izlaziti i zalaziti približno sat ranije nego prethodnog dana.
Za mnoge građane najveća prednost ovog prelaska jeste mogućnost dužeg spavanja, međutim, stručnjaci ističu da stvarni efekti zavise od individualnih navika i dnevnog rasporeda.
Pitanje sezonskog pomeranja sata već godinama izaziva rasprave širom Evrope. Evropska unija je još 2018. godine pokrenula inicijativu za ukidanje ove prakse, ali države članice do danas nisu postigle konačan dogovor.
Dodatni sat sna možda neće doneti očekivani odmor
Iako prelazak na zimsko računanje vremena omogućava sat dužeg spavanja, to ne znači da će svi građani tu mogućnost zaista iskoristiti.
Psiholog Željko Mašović smatra da ljudi često prilagođavaju svoje ponašanje novim okolnostima, pa dodatno vreme ne mora nužno da bude iskorišćeno za odmor.
- Nećeš duže da spavaš, samo ćeš kasnije da legneš - rekao je Mašović.
Njegova poruka ukazuje na važnu činjenicu: samo pomeranje kazaljki ne garantuje kvalitetniji ili duži san.
Osobe koje su navikle da odlaze na spavanje kasno mogu jednostavno da nastave sa istim obrascem ponašanja, dok će drugima promena omogućiti nešto duži odmor.
Upravo zato efekti prelaska na zimsko računanje vremena nisu jednaki za sve.
Psiholog objasnio zašto pomeranje sata nekim ljudima teško pada
Promena vremena može da poremeti svakodnevne rituale, posebno kod osoba koje imaju precizno organizovan raspored aktivnosti.
Prema rečima psihologa, čovek se u velikoj meri oslanja na navike, pa čak i manje promene mogu da izazovu osećaj nelagodnosti.
- Čovek je neko biće navike. S jedne strane, bilo šta da se poremeti u tvom nekom konceptu, tim jutarnjim ritualima i tako dalje, tebi je već problem. Tako da, prosto, ljudi koji doživljavaju sve kao problem, onda im je i to problem - rekao je psiholog za Newsmax Balkans.
Mašović smatra da se značaj pomeranja sata ponekad preuveličava, naročito kada se promena posmatra kao nešto što pojedinac ne može da kontroliše.
- Poenta je da ljudi treba da prihvate da je to vreme zapravo potpuno relativno. To se neko dogovorio - naveo je Mašović, govoreći o načinu na koji je organizovano računanje vremena.
Ipak, činjenica da je računanje vremena društveni dogovor ne znači da promena rasporeda spavanja i izloženosti svetlosti ne može imati fiziološke posledice.
Da li promena vremena utiče na psihičko i fizičko zdravlje?
Jedno od najčešćih pitanja jeste da li pomeranje sata može da izazove promene u raspoloženju, koncentraciji i svakodnevnom funkcionisanju.
Mašović objašnjava da osećaj promene često nastaje zbog narušavanja rutine na koju se čovek prethodno navikao.
- Nije drugačije, nego prosto to nešto što je bilo tebi uobičajeno, ti se sad izmestilo - rekao je Mašović.
Iako se većina ljudi relativno brzo prilagodi pomeranju sata, reakcije mogu biti različite.
Promena vremena može privremeno da utiče na ritam spavanja i budnosti, naročito kod osoba koje imaju ustaljen raspored ili su osetljivije na promene dnevnog ritma.
Na prilagođavanje utiču i životne navike, količina sna, izloženost prirodnoj svetlosti i vreme odlaska na spavanje.
Zašto je jutarnja svetlost toliko važna?
Poznavalac meteorologije Ivan Ristić ističe da je raspored dnevne svetlosti jedan od ključnih razloga zbog kojih se sezonsko računanje vremena i dalje primenjuje.
Prema njegovom objašnjenju, zimsko računanje vremena nekada je predstavljalo uobičajeni standard, dok je kasnije uvedeno sezonsko pomeranje kazaljki radi drugačijeg korišćenja dnevne svetlosti.
- Nakon prelaska na zimsko računanje vremena, dnevna svetlost biće drugačije raspoređena u odnosu na satnicu - objašnjava Ristić.
Pomeranjem sata unazad jutra će, prema zvaničnom vremenu, ranije postajati svetla, ali će se i mrak u večernjim satima spuštati ranije.
To znači da će osobe koje rano ustaju imati više dnevne svetlosti tokom jutra, dok će oni koji najveći deo dana provode na poslu imati manje svetlih sati nakon završetka radnih obaveza.
Ristić otkrio koje računanje vremena njemu više odgovara
Za razliku od onih kojima više prija ranija jutarnja svetlost prema satu, Ristić navodi da lično preferira letnje računanje vremena.
Kako objašnjava, njegov dnevni ritam u velikoj meri zavisi od prirodne svetlosti.
- Ja se budim po suncu, ne budi me sat, tako da meni više odgovara, na primer, to letnje. Onda ranije ustajem, manje spavam i osetim jutro, dan, sunce, prirodnu svetlost u toku jutra koja je potrebna organizmu. Sa druge strane, zimsko računanje vremena nekima može više da odgovara zbog drugačijeg rasporeda jutarnje svetlosti. Lične navike imaju važnu ulogu u tome kako pojedinci doživljavaju promenu sata - rekao je Ristić.
Njegovo iskustvo pokazuje koliko individualni dnevni ritam može da utiče na to da li će nekome više odgovarati letnje ili zimsko računanje vremena.
Hoće li pomeranje sata konačno biti ukinuto?
Iako se o ukidanju sezonskog pomeranja sata u Evropskoj uniji govori već godinama, konačna odluka još nije doneta.
Evropska komisija je 2018. godine predložila ukidanje ove prakse, ali države članice nisu postigle saglasnost o tome da li bi trebalo trajno zadržati letnje ili standardno, odnosno zimsko računanje vremena.
Zbog toga se kazaljke i dalje pomeraju dva puta godišnje.
Srbija će tako u nedelju, 25. oktobra, ponovo preći na zimsko računanje vremena, a građani će kazaljke pomeriti sa 3.00 na 2.00 časa.
Iako će ta noć trajati sat duže, koliko će promena zaista uticati na san i raspoloženje zavisiće pre svega od individualnih navika i načina na koji se organizam prilagođava novom dnevnom rasporedu.