Opština Ljig nalazi se u zapadnom delu Šumadije, dok je na oko 8 kilometara južno od Ljiga planina Rajac a 27 kilometara jugoistočno planina Rudnik. Kroz Ljig protiče istoimena reka Ljig koja je ujedno i najveća pritoka reke Kolubare.
Osim što poseduje prirodne lepote kakve se retko viđaju, opština obiluje i kulturnim nasleđem koje čine njene crkve i manastiri smešteni daleko od očiju svakodnevnice, gužve i buke... Smeštene među brdima, vodopadima i prelepom prirodom.
Teritorija opštine Ljig pripada dvema eparhijama i to, zapadno od reke Ljig se prostire Valjevska, a naselja istočno od pomenute linije pripadaju Žičkoj eparhiji.
Na teritoriji opštine Ljig postoji nekoliko pravoslavnih objekata: manastir posvećen Sv. Arhangelu Gavrilu, Moravci, crkva Sv. Ilije u selu Ba, crkva Pokrova Presvete Bogorodice, u Belanovicima, crkva Sv. Nikole, Ivanovci, crkva Sv. Velikomučenika Georgija, Latković, crkva Sv. Jovana Preteče i Krstitelja, Ljig, crkva Sv. Arhangela Gavrila, Cvetanovci, crkva Davanaest apostola, Štavica, crkva Preobraženja Gospodnjeg, Slavkovica Manastir u Moravcima je ujedno jedini manastir na teritoriji opštine.
Pored stare crkve je grob arhimandrita Gerasima Georgijevića, poznatijeg kao Hadži-Đera, duhovnika i jednog od ključnih pokretača Prvog srpskog ustanka.
Hadži-Đera je bio prvi prosvetitelj ljiškog kraja. Još od 1798. godine u manastiru Moravci piše, prevodi i uči decu. Pisane knjige iz tog doba sa njegovim potpisima i sad se nalaze u riznici moravačke crkve. Kada je počela seča knezova 1804. god. i kada su Turci njegovog sabrata Hadži-Ruvima na prevaru doveli u Beograd i pogubili, znao je da će doći i po njega. Čekao ih je u svom manastiru. Posekli su ga za vreme jutarnje službe, pred oltarom, dok se molio Bogu i blagosiljao narod.
Govori se da je njegova pogibija najviše pogodila Karađorđa, koji je pre svakog boja "uvraćao u kačerski kraj, da se posavetuje sa Hadži-Đerom i od njega primi blagoslov za svoje naume".
U neposrednoj blizini vrela reke Ljig u selu Ba, nalazi se crkva koja datira iz vremena despota Stefana Lazarevića, a poslednja obnova je bila 1999. godine. Oko crkve se nalazi i nekoliko nadgrobnih spomenika "krajputaša" s kraja 19. veka.
Crkva Preobraženja Gospodnjeg u Slavkovici je sagrađena 1875. godine. Ikone na drvetu su rad dokmirske škole iz 1820. godine.
Projekat je finansiran iz budžeta opštine Ljig. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.