Svetinja se vraća u Srbiju posle više od šest vekova: Čudesni Pojas Presvete Bogorodice sutra stiže u Beograd
Povodom obeležavanja Spasovdana, u Beograd sa Svete Gore stiže jedna od najvećih hrišćanskih svetinja – Čudesni pojas Presvete Bogorodice. Pojas, kojem se vekovima poklanjaju milioni vernika u potrazi za utehom, mirom i snagom, biće izložen u Vaznesenjskoj crkvi, a potom i dostupan vernicima u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde će moći da mu priđu i celivaju ga.
Svetinja, koja se u Srbiju vraća posle više od šest vekova, biće dočekana na beogradskom aerodromu, uz prisustvo patrijarha Srpske pravoslavne crkve i predsednika Srbije
Svetinju je u 14. veku knez Lazar poklonio Svetoj Gori, a pretpostavlja se da je stara oko 2.000 godina. O njenom poreklu i putu svedoče brojna predanja, istorijski zapisi i himnografija.
Aleksandar Milojkov, sveštenik Crkve Aleksandra Nevskog u Beogradu, kaže za RTS da, pored predanja, o njegovom putu svedoči obilje istorijskih zapisa, fakata i himnografije.
- Po svetom predanju, Bogorodica je lično izradila taj pojas od kamilje dlake. To je inače bio i običaj kod jevrejskih devojaka koje su se pripremale za udaju da taj pojas poklone svom budućem mužu, ali pošto je ona ostala devojka, ona je taj pojas čuvala sa sobom i neposredno pred svoje blaženo usnuće, ona je taj pojas poklonila apostolu Tomi, navodi otac Aleksandar Milojkov za RTS.
Prema predanju, Bogorodica je preko apostola Jovana dala zapovest da se pojas čuva u jednoj jevrejskoj porodici. U četvrtom veku pojas se obreo u Konstantinopolju (Carigradu), u vreme imperatora Arkadija, čija ćerka Pulherija ga je ukrasila zlatnim nitima, koje i danas mogu da se vide na svetinji.
- Pojas je podeljen u nekoliko delova. Ovaj deo koji se čuva u manastiru Vatopedu, predstavlja veći deo tog pojasa, ali neki delovi su nestali prilikom krstaškog pohoda na Carigrad u 13. veku, objašnjava otac Aleksandar.
Dug put do Srbije i manastira Vatopeda
Delove pojasa krstaši su odneli sa sobom na zapad, ali srećom, jedan deo je ostao u Carigradu i kroz istoriju menjao mesto. Iz Carigrada je u petom veku preseljen u Kapadokiju, pa je opet, u istom veku, u vreme cara Justinijana vraćen u Carigrad.
Put do Srbije i do kneza Lazara vodio je preko Bugarske.
Car Konstantin Veliki napravio je krst koji se zvao po njemu – carski krst – koji je nosio u bitke kao blagoslov. U tom krstu su bile smeštene čestica časnoga krsta, mošti velikih svetitelja i Bogorodičin pojas.
Takve svetinje veoma retko iznose sa Svete Gore, gotovo nikad, i zbog toga se, kako ističe, smatra da pojas Presvete Bogorodice predstavlja pre i iznad svega božji blagoslov i blagoslov Bogomajke našem narodu, našoj prestonici i našoj crkvi.
Značaj litija
Pojas će, uz srpskog patrijarha, predvoditi Spasovdansku litiju.
Same litije kroz istoriju su imale višestruki značaj. Organizovale su se ne samo kada su slave gradova, već i u teškim trenucima.
- Litija nije prosto parada, svečanost kao takva. Ona je molitveni hod. To je pre svega molitva u hodu. To treba imati na umu… Njena suština je sabornost i kada vi sa tom suštinom crkve, znači u sabornosti, idete gradom, onda, po našoj veri, osvećuje se i sam taj grad, osvećuju se njegove ulice, ističe otac Aleksandar.
Pojas Presvete Bogorodice će krenuti iz Vaznesenske crkve sa Spasovdanskom litijom, ali će još devet dana biti dostupan vernicima u hramu Svetog Save na Vračaru, gde će moći da priđu i celivaju svetinju.