Grad Zaječar je centralno naselje i administrativno središte Zaječara i Zaječarskog upravnog okruga u istočnoj Srbiji. Prema popisu stanovništva iz 2022. godine, u naselju je živelo 32.448 stanovnika, dok je prema popisu iz 2011. godine bilo 38.165 stanovnika, čime je najveće naselje u Timočkoj Krajini po broju stanovnika. Trenutni gradonačelnik Zaječara je Boško Ničić.
Ovaj grad ima razvijen obrazovni sektor, sa nekoliko osnovnih i srednjih škola, kao i sa Višom školom za menadžment i Fakultetom za menadžment Megatrend univerziteta, prvom privatnom fakultetu u Srbiji. Jedna od istaknutih škola u Zaječaru je Zaječarska Gimnazija, osnovana 1836. godine, što je čini drugom najstarijom gimnazijom u Srbiji nakon Kragujevačke gimnazije. Ovaj grad je poznat po dugogodišnjem muzičkom rok festivalu "Zaječarska gitarijada", kao i festivalu "Zalet" koji se bavi savremenom umetnošću.
U Zaječaru se nalaze značajne institucije i organizacije kao što su Istorijski arhiv "Timočka krajina" Zaječar, Zaječarska pivara i Zaječarsko čitalište.
Kulturno-istorijsko nasleđe Zaječara je bogato i raznoliko. Jedan od izuzetnih spomenika kulture u regionu je arheološki lokalitet Felix Romuliana, iz vremena rimskog cara Gaja Galerija Valerija Maksimijana. Felix Romuliana je obuhvatala veliku gradska zdanja, terme, podne mozaike i skulpture. Ova impozantna lokacija je deo UNESCO-ve svetske kulturne baštine od 2007. godine.
Blizu Zaječara se nalazi i manastir Suvodol, povezan s knezom Lazarom, značajnom figurom iz srpske istorije. Pozorište Zoran Radmilović i tradicionalna Gitarijada dodatno obogaćuju kulturni život grada.
U Zaječaru se nalazi istaknuti kulturni spomenik, Radul-begov konak. Originalni podaci o vremenu nastanka i vlasnicima konaka nisu sigurni, ali se ova gradevina smatra značajnim delom srpske kulturne baštine.
Konak predstavlja jednu od najstarijih gradevina u Zaječaru. Pretpostavlja se da je Radul Gligorijević, poznat kao Radul beg, kupio konak nakon otpadanja Turaka 1833. godine. Radul beg je bio iz sela Grljan, u blizini Zaječara. Danas je ova zgrada u vlasništvu Narodnog muzeja u Zaječaru.
Unutar Radul-begovog konaka se nalazi stalna izložbena postavka "Stari Zaječar", koja je smeštena na spratu. U prizemlju konaka je prodajna galerija koja predstavlja različite slike, sklupture i proizvode domaće radinosti. Ovo takođe služi kao prostor za organizovanje promocija knjiga i književnih večeri.
Projekat je finansiran iz budžeta Grada Zaječara. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.