Vučić i Ader položili venac na spomenik Senćanskoj bici
Ceremonija obeležavanja 320 godina od bitke kod Sente
Predsednici Srbije i Mađarske, Aleksandar Vučić i Janoš Ader, sastali su se danas u Senti, gde se obeležava Dan opštine, a susret dva predsednika predstavlja nastavak saradnje dveju zemalja i potvrdu razvoja dobrih odnosa.
Predsednik Srbije dočekao je mađarskog kolegu ispred Gradske kuće, u kojoj su nakratko razgovarali, nakon čega će prisustvovati Svečanoj sednici SO Senta, kojoj, između ostalih, prisustvuju i ministar odbrane Aleksandar Vulin, predsednik vojvođanske skupštine Ištvan Pastor, gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i generalni sekretar predsednika Nikola Selaković.
Jezive pretnje smrću predsedniku Srbije i Bratislavu Gašiću: Meni hekler tebi zolja! (FOTO)
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Senti, gde se sastao sa svojim mađarskim kolegom Janošem Aderom, da je Srbija danbas snažna, da se razvija i da ima mnogo prijatelja u svetu, ali da se jedan izdvaja, a to je Mađarska, prijatelj i saveznik naše zemlje na evropskom putu.
Predsednik Srbije to je rekao na svečanoj sednici opštine Senta, kojoj pristvuje i predsednik Mađarske i podvukao da smo, svim onim što smo uradili, zacementirali vekovne iskrene prijateljske odnose dve države, ojačali prijateljstvo dva naroda, koje je i sada isto tako jako, kao što je to bilo pre 320 godina, u Sećanskoj bitci, kada smo se borilizya iste vrednosti.
- Srbija je mnogim svojim delima čvrsto pokazala da je na putu velikih evropskih naroda, naučili smo da nas je vekovima put ka Evropi najčešće vodio preko Budimpešte i Beča - naveo je Vučić.
- Tako da nema ništa logičnije, nego da nam oni budu saveznici na evropskom putu - primetio je predsednik Srbije.
Naš cilj je, istakao je, nezavisna i jaka Srbija, a jaka Srbija znači stabilan Balkan, rekao je Vučić i podsetio:
- Srbiju i Mađarsku vezuje više od Dunava, sećanja na Janoša Hunjadija i oko 151 kilometar granice. Naše veze sežu u daleku prošlost, budući da su Srbi u Mađarskoj prisutni još od 7. veka, a da je Budim kroz istoriju bio značajno središte naše kulture, nauke i umetnosti.
Ali, istakao je predsednik Vučić, najviše nas vezuje između 250.000 i 300.000 Mađara, koji danas žive u Vojvodini.
Vučić je istakao i da su Mađari u Srbiji svoji na svome i zahvalio im na podršci u reformama i razvoju Srbije.
Predsednik Srbije se, u tom smislu, posebno zahvalio rvaču Viktoru Nemešu, Mađaru koji je zlatnu medalju na svetskom prvenstvu osvojio za Srbiju.
Mađarska je u prethodnom periodu izdvojila gotovo milion evra za tri kapitalna projekta u Senti, obnovili su lokalnu katoličku crkvu, dogradili zgradu gimnazije i Kamerno pozorište.
Vučić i Ader položili venac na spomenik Senćanskoj bici
Predsednik Srbije i Mađarske, Aleksandar Vučić i Janoš Ader, položili su danas vence na spomenik Senćanskoj bici i učestvovali su na ceremoniji obeležavanja 320 godina od te bitke.
Ceremonija polaganja venaca i obelažavanja 320-te godišnjice bitke održana je uz državne i vojne počasti uz prisustvo Garde i vojnog orkestra.
Vence su položili i predsednik vojvođanske skupštine Ištvan Pastor i gradonačelnik Sente Rudolf Cegledu.
Okupljeni građani nosili su sa sobom transparent na srpskom i mađarskom sa porukom: "Vučić predsednik svih građana".
Bitka kod Sente odigrala se 1697. godine i najznačajnija je bitka Velikog turskog rata. Austrijski vojskovođa princ Eugen Savojski pobedio je Turke u toj bici, i to mu je bila prva pobeda koju je izvojevao kao samostalan komandant austriske vojske.
Poraz Turaka kod Sente, a nešto kasnije i kod Beograda, početak su vidnog opadanja prestiža osmanlijske carevine i njene vojničke moći.
Prema austrijskim podacima, u bici kod Sente poginulo je oko 30.000 turskih i oko 2.000 austrijskih vojnika. Turski zapovednik, sultan Mustafa Drugi uspeo je da pobegne sa oko 1.000 janičara, a kao ratni plen vojnici pod komandom Eugena Savojskog, sa kim je ratovala i većina Srba, osvojili su 72 topa, 52.400 đuladi, 553 bombe, 505 buradi baruta, 6.000 kola natovarenih municijom i hranom, 5.000 konja, 6.000 kamila, 12.000 volova i bivola.
U čast te bitke, Ferenc Ajzenhut je dva veka kasnije naslikao sliku na platnu širine sedam, visine četiri metra, površine 28 kvadratnih metara. Slika je u pozlaćenom ramu širokom pola metra, koji je umetničko delo samo po sebi, a platno i ram zajedno zauzimaju površinu od 40 metara kvadratnih. Slika se danas čuva u zgradi Skupštine opštine u Somboru.