PRAVDA PO ROGANU, SLOBODA ZA PRESTUPNIKE
Prilikom protestnog skupa održanog u subotu u Smederevu, tokom kojeg su demonstranti pozvani da nelegalno uklone pružni kolosek kod Dunavskog keja, priveden je i zadržan u pritvoru jedan od glavnih organizatora okupljanja.
Uprkos tome što je nadležno tužilaštvo za uhapšenog tražilo određivanje jednomesečnog pritvora, osnovni sud u Smederevu na čijem je čelu Dragan Rogan odbacio je taj predlog i odlučio da lice koje je počinilo ozbiljna krivična dela - izazivanje opšte opasnosti i nasilničko ponašanje, pusti da se brani sa slobode.
Da li je ovakvim postupkom sudija Rogan samo još jednom pokazao da je u sprezi sa prestupnicima, koji gotovo godinu dana širom Srbije i u našem gradu, organizuju nezakonita okupljanja, blokiraju saobraćajnice i onemogućavaju normalno funkcionisanje ogromne većine građana?
Ranije smo već pisali da nije normalno da neko ko sedi u fotelji predsednika suda izađe na protest protiv vlasti koju i sam predstavlja, a pogotovu kada se oni organizuju pod parolom ostvarivanja pravde. Logično, nameće se pitanje da li to znači da i sam priznaje da u svom radu nije poštovao načelo prava i pravde, što je njegova osnovna dužnost. Poslednji u nizu njegovih postupaka, puštanje na slobodu lica osumnjičenog za krivična dela za koja su zaprećene kazne do 5, odnosno 3 godine zatvora, upravo potvrđuju da jednu od najvažnijih funkcija koja mu je poverena ne obavlja u skladu sa proklamovanim načelima koja su stub građanskog uređenog društva, a to vodi ka zaključku da je nedostojan za ovaj posao.
Niko ne spori pravo svakog pojedinca na politički stav, ali je upitno kada on utiče na profesionalno obavljanje važnih državnih poslova koji su mu povereni. Zato se u ovom slučaju kao osnovano nameće pitanje da li se ovaj sudija rukovodi ličnim političkim opredeljenjem ili zakonima države za čije poštovanje je zadužen.
J. Šešlak