Vučić se obratio građanima iz Praga: "Moćne zemlje koje rade na priznaju Prištine čeka veoma veliko iznenađenje uskoro"
Predsednik Vučić govorio je na panelima "Strateški i ekonomski značaj Jugoistočne Evrope" i "Iskoristiti trenutak: Stvaranje trajnih partnerstava u susedstvu".
Obraćanje Vučića nakon debate
- Pričao sam sa mnogo lidera, ali o mnogim detaljima ne smem da govorim. Moja ključna poruka je bila da Srbija želi ubrzan rast, da ćemo raditi vredno i marljivo, i verujem da će naši domaćini učešćem na EKSPU dati doprinos tom događaju - kazao je on.
Ističe da je jedna od tema bio i napad Izraela na Iran, i da je cena nafte sa 66 otišla na 74.
- I sada Bog zna dokle će da ide dok se ovo ne prekine. I taman kada pomislite da će cene nafte da padaju, ona ode u nebesa, a nafta kada skače to povećava cenu električne energije i svega ostalog. Plašim se samo da će to izazvati dodatnu nestabilnost i nervozu u celom svetu. Nadam se samo da će to što pre da se završi. Ako se ovo ovako nastavi, plašim se da ne da nismo bliže miru, već da smo bliže najgorem mogućem scenariju za ceo svet - rekao je predsednik.
Kaže da se jedni u Pragu dive izraelskoj preciznosti, drugi osuđuju taj napad, i dodaje da je to bila glavna tema.
Kaže da se jedni u Pragu dive izraelskoj preciznosti, drugi osuđuju taj napad, i dodaje da je to bila glavna tema.
- Ukazaću i na sve to što Priština radi protiv Srba, naročito na severu KiM. Govoriću i o neophodnosti primene Briselskog sporazuma. Ali ako 12 godina nisu uradili ništa da primoraju Prištinu da uradi nešto... Mi ćemo nastaviti da radimo na očuvanju našeg teritorijalnog integriteta u borbi protiv moćnih protivnika koji agilno rade na novim priznanjima, poput Turske. Ali ćemo imati uskoro veoma velika iznenađenja, verujem u dobre vesti u narednim danima - kazao je predsednik.
Dodaje da kaže da ne razume pitanje o borbi protiv "autoritarnih režima", i dodaje da su dečije igre "pokušaji Slovačke, Malte i Luksemburga" da zaustave Kinu.
- Ajte bre ljudi, umijte se hladnom vodom, ne znate šta pričate. Kineski rat će biti 5,7 ove godine, a EU će imati negativan rast. Pa čime da stigneš, oni na motoru, mi svi na biciklu. Imate brojke, pitanje je da li su ljudi ozbiljni ili ne. To su rekli i Lajčak i Šalenberg sada, nije svet crno beo kao što to zamišljaju zapadni mediji. Svet je mnogo teže danas sagledati. To je mesto gde dominira više sila, a ne jedna sila. Sve je izraženija snaga NR Kine. I to Tramp odlično primećuje, vidi da je Kina ključni takmac Americi. A sada ćemo mi da ocenjujemo ko je autoritaran, a ko nije.
O zahtevima studenata
- Sada imaju potpuno drugačije zahteve. Neke stvari protiv kojih su bili pre sedam meseci. Ja sam deset puta nudio dijalog, i tada su govorili da nisam nadležan. Sada su mi nedavno rekli da jesam nadležan, pa traže izbore. Menjaju stavove na dnevnom nivou - rekao je Vučić na kraju debate.
O studentskim protestima u Srbiji
- Protesti u Srbiji traju gotovo dve godine. Ovi nedavni su krenuli pre sedam meseci. Zamislite da vam sedam meseci neko blokira sve puteve, fakultete, raskrnice i mostove. Kada god to požele, na ilegalan način, bez ikakve najave policiji. Mi smo se bavili tim pitanjem na najpravedniji mogući način, bez ikakve intervencije policije, što je potpuno drugačije u poređenju najdemokratskijim zemljama EU. Ako mislite da su Holandija ili Francuska muslimanske zemlje, onda ste u pravu - rekao je on moderatorki panela.
Podsetio je da su demonstranti krvnički prebijani i u Holandiji i u Francuskoj, kao i u Nemačkoj, i da to nije bio slučaj u Srbiji.
- Drugo pitanje, koga smo tačno deportovali ili proterali. Nemate spisak imena? A pa to je uvek tako slučaj. Lajčak je bio u pravu, stvari se uvek zasnivaju na tvitovima i objavama. Bila su 34 lica koja su privremeno izbačena iz Srbije u proteklih sedam meseci. Ali to nisu bili građani Srbije, već građani drugih zemalja koji su učestvovali u protestima - naglasio je predsednik.
Vučić kaže da se ne slaže sa demonstrantima u mnogim stvarima, i da oni imaju pravo na proteste, pošto je Srbija demokratska zemlja.
- Oni su pitali kada će biti izbora. Izbori će biti ili krajem iduće godine, ili početkom 2027. godine. Imali smo izbore pre godinu dana, i sada se pripremamo za specijalizovani EKSPO, imamo puno posla. A onda će narod odlučiti ko će voditi državu u budućnosti - dodao je on.
Na novo pitanje moderatorke, predsednik kaže da je ona pomenula muslimanske zemlje, a ne on, nakon čega se izvinila zato što nije dobro čula Vučićevo izlaganje.
Na novo pitanje moderatorke zašto je okarakterisao Francusku i Holandiju kao muslimanske zemlje, predsednik kaže da je ona pomenula muslimanske zemlje, a ne on, nakon čega se izvinila pošto nije dobro čula Vučićevo izlaganje zbog stare povrede.
Vučić je na pitanje jedne devojke iz publike pitao šta je tačno problem u ponašanju države prema demonstrantima.
- Recite mi šta se konkretno desilo demonstrantima što je loše - zapitao je predsednik.
Šalenberg je rekao da ako se bavimo politikom, svet nije crno beo, i da taj luksuz imaju samo ljudi na društvenim mrežama.
O odnosima Srbije i Rusije, kao i podršci Ukrajini
- Mi ne zavisimo potpuno, ali zavisimo u velikoj meri od ruskog gasa. Više od 80 odsto dobijamo od Rusije, i mi nastojimo da diversifikujemo naše izvore gasa. Ali u narednih šest do sedam godina situacija se neće menjati - rekao je on.
Istakao je da Srbija ima jako dobru saradnju sa Ukrajinom, i da se video sa Zelenskim pre dva dana.
- Ukrajina je uvek bila prijateljska zemlja Srbiji. Inače, oni poštuju međunarodno javno pravo, i nisu priznali nezavisnost Kosova. Nisu čak ni pozvali Prištinu u Odesu na sastanak. Mi to cenimo. Kada je reč o naoružavanju, mi nemamo pravo da prodajemo i šaljemo opremu niti Rusiji niti Ukrajini. Neki kažu da preko trećih zemalja to ide. Nema sumnje da kada prodate oružje nekoj zemlji u svetu, onda će možda Ukrajina ili Rusija dobiti to, ali mi ne izvozimo direktno naoružanje. Mi smo ponudili podršku za obnovu i rekonstrukciju gradova i regiona u Ukrajini. I dali smo desetine miliona - rekao je predsednik Srbije.
Naglasio je i da Moskva zbog toga nije pravila veliki pritisak, ali i da pretpostavlja da ih to ne raduje.
- Mi postupamo kao nezavisna i suverena država. Evropski put ne može biti da li ste za Rusiju ili Ukrajinu... Mi nismo protiv Rusije! Mi nismo mali Rusi kako nas zamišljaju, mi smo Srbi. Za nas je važniji strateški pristup EU. Šta EU želi sa nama. Da li nas žele ili ne? Uvek pronađu jednu zemlju da se buni protiv Skoplja, a to je Bugarska. Hrvatska će uvek imati prigovore za Srbiju. Govoriće o problemima sa manjinama, sa udžbenicima, sve da nas uspore, i da nas grde po svakom pojedinačnom pitanju. To ne uspostavlja poverenje - istakao je Vučić.
Predsednik kaže da Srbija ima probleme, i dodaje da je možda i njegova greška što EU nije popularna u Srbiji kao što je bila.
- Možda je potrebno da napravim neku uspešniju propagandu u korist EU. Nema sumnje, ekonomski i politički, i na razne načine, niko ne može da ospori važnost EU. To je emocionalno pitanje za nas. Govoreći o pristupu zasnovanom na zaslugama, neki govore da su Albanija i Crna Gora razvijenije od Srbije. Pa niko u to ne veruje! Niko - rekao je on.
Lajčak je rekao da je potrebno gledati suštinu, i kazao je da nema razloga da se bilo ko brine zbog Slovačke, po pitanju članstva u EU.
- Ali mi smo odani EU i NATO, to je naš prostor vitalne važnosti. U to nema sumnje. Nastojimo da pomognemo onima koji žele da uđu u EU, želimo da i oni uživaju iste koristi kao i mi. Možda ću biti malo provokativan, ali mislim da smo mi u EU malo opsednuti Rusijom i Kinom. Te dve zemlje postoje, sviđalo vam se to ili ne. Umesto da se nadmećemo nekim deklaracija, možda bi bilo bolje da se takmičimo u odnosima sa tim zemljama. Te zemlje su stalne članice UN. Neko će reći da nisam dovoljno antiruski ili antiruski nastrojen. Moramo zaustaviti to ludilo, vidite gde nas to vodi. Rat je rat, Rusija jeste agresor, ali moramo imati pravedan mir. Previše je propagande i ideologija, a premalo razuma - kazao je slovački diplomata.
O odnosima sa Rusijom
- Što se tiče bliskosti sa Rusijom, Rusija je oduvek bila prijatelj naše zemlje. To je dobro poznato, i ja smatram da smo sve vreme imali principijelni stav o pitanju Ukrajine. Imali smo bliskost i pre 20 godina, ali u ono vreme je 80 odsto stanovništva tada bilo za EU, a danas je znatno, znatno manje - dodaje Vučić.
Pašinjan je osudio napad Izraela na Iran, što dovodi u pitanje krhku stabilnosti u regionu.
- Mi smo nedavno usvojili zakon u parlamentu o procesu pristupanja Jermenije u EU. Imamo blisku saradnju sa Briselom, ali mi ne možemo da potpuno ukinemo naše odnose sa Rusijom. Naša spoljna politika je da balansiramo, da imamo ravnotežu - kazao je jermenski premijer.
Pašinjan je osudio napad Izraela na Iran, što dovodi u pitanje krhku stabilnosti u regionu.
- Mi smo nedavno usvojili zakon u parlamentu o procesu pristupanja Jermenije u EU. Imamo blisku saradnju sa Briselom, ali mi ne možemo da potpuno ukinemo naše odnose sa Rusijom. Naša spoljna politika je da balansiramo, da imamo ravnotežu - kazao je jermenski premijer.
Pašinjan je rekao da se prisustvo ruskih vojnika u toj zemlji smanjuje, i naglasio je da se razvijaju odnosi i sa Azerbejdžanom, kao i sa Iranom, Gruzijom i Turskom.
Lajčak kaže da je stav Slovačke kada je reč o proširenju EU jasan i dosledan, i da njegova zemlja podržava proširenje.
- Srbija je u tom procesu od 2014, već je prošlo 11 godina, i predstoji dug put. Taj proces je jasan, i mi smo se potpuno preobrazili. Godinama se taj proces zakomplikovao, i danas je potrebno 300 konsenzualnih glasova u Evropskom savetu da se taj proces realizuje. To onda baš i ne motiviše i podstiče kandidate. Imamo problem sa kredibilitetom procesa pristupanja. To nije tehnički, već politički proces koji se zasniva na ispunjenju uslova - rekao je slovački diplomata.
On kaže da su mnoge zemlje koje se nalaze u pristupnom procesu bile i previše strpljive.
- Ali tu ne sme biti prečica, moraju se ispuniti uslovi. I mi sa strane EU moramo priznati specifičnosti svake zemlje - dodao je Lajčak.
Šalenberg kaže da neće da savetuje predstavnike zemalja koje žele da pristupe EU, već da želi da savetuje same članice.
- Nekada je evropska zajednica znala da je proširenje najvažnije političko sredstvo koje imamo. Kada su ušle Grčka, Španija i Portugal, tada se radilo o jačanju mladih demokratija. Danas smo izgubili taj način razmišljanja. Napad na Ukrajinu je naveo neke zemlje da razmišljaju kao naši osnivači. Moramo stabilizovati naš komšiluk, ceo region. I to je lakmus test za geostrateške kapacitete EU. Ako stalno budemo fantazirali o ulozi u Africi i na Bliskom istoku, nećemo uspeti - kazao je on.
Bivši austrijski kancelar ističe da to nije dvorište EU, i da su problemi EU problemi i zapadnog Balkana.
- To je naše predvorje. Ako nemamo dugoročnu stabilnost u jugoistočnoj Evropi, nećemo imati stabilnost ni u ostatku EU. Hajde da se saberemo mi u Briselu - kaže on.
Obraćanje Vučića
Na tom panelu učestvuju i nekadašnji specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, predsednik Vlade Jermenije Nikol Pašinjan i nekadašnji savezni kancelar Austrije Aleksandar Šalenberg.
Predsednik je na pitanje šta zadržava Srbiju na evropskom putu kroz smeh pokazao na Lajčaka i Šalenberga, i rekao: "Pitajte njih", što je izazvalo smeh u sali.
Istakao je da je to uvek bila politička odluka, a ne nešto što se zasniva na zaslugama.
- Imali smo najveću stopu rasta, trebalo bi da budemo privlačni za EU. Ali tiče se i pripadnosti tržištu EU, činjenice da više nema granica sa drugim zemljama, što je od ogromnog značaja za ekonomiju. Ima i drugih razloga zbog kojih želimo da uđemo u EU. Neki bi rekli vrednosti, ali tu se ponekada javljaju razlike u definiciji. Pitanje za nas je malo drugačije, radi se o Kosovu i Metohiji, mi se držimo Povelje UN i Rezolucije 1244. 22 od 27 članica EU su priznale nezavisnost Kosova. Pet zemalja to nije učinilo. Beograd neće priznati nezavisnost, ali to nisu spremni da urade ni Bratislava, Bukurešt, Atina, Madrid i Nikozija - naglasio je on.
Govorio je i o kršenju principa međunarodnog prava, i kaže da je teško objasniti bilo kome u Srbiji šta se dešava sa teritorijalnim integritetom Srbije, dok ceo svet priča o ukrajinskom teritorijalnom integritetu.
Vučić sa predsednikom Češke
- Sa predsednikom Pavelom razgovarao sam o svim bitnim pitanjima naših bilateralnih odnosa, kao i o bezbednosnim i ekonomskim izazovima u Evropi i svetu. Posebna tema bila je širenje ekonomske saradnje Srbije i Češke, kao i mogućnost ostvarivanja zajedničkih projekata u različitim oblastima - naveo je Vučić i dodao:
- Zahvalio sam predsedniku Pavelu na podršci koju Češka pruža evropskom putu naše zemlje i iskoristio priliku da ga pozovem da poseti Srbiju, čime bi se dao dodatni zamah našim sveukupnim odnosima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa predsednikom Češke
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa predsednikom Češke Petrom Pavelomu Pragu, u okviru globalnog bezbednosnog foruma "GLOBSEC".
Srdačan razgovor sa Lajčakom
- Srdačan susret sa prijateljem Miroslavom Lajčakom , jednim od najboljih poznavalaca prilika na Zapadnom Balkanu. Razgovarali smo o izazovima u regionu i mogućim rešenjima u novim složenim okolnostima u Evropi i svetu - piše na zvaničnom Instagram nalogu predsednika Srbije.
Vučić se sastao sa Sebastijanom Kurcom
- Odličan razgovor sa prijateljem Sebastijanom Kurcom. Razmenili smo mišljenja o aktuelnim geopolitičkim i ekonomskim pitanjima, fokusirajući se na izazove sa kojima se Evropa suočava. Posebno smo se osvrnuli na potencijale za jačanje saradnje u oblastima digitalne transformacije i inovacija, gde iskustvo bivšeg saveznog kancelara Austrije mogu da budu dragoceni. Verujem da ovakvi susreti mogu dodatno da osnaže povezivanje regiona sa najnaprednijim evropskim i svetskim praksama, a naša zemlja zasigurno ostaje otvorena za saradnju sa partnerima koji dele viziju stabilne, povezane i prosperitetne Evrope - piše na zvaničnom Instagram nalogu predsednika Vučića.
Predsednik Aleksandar Vučić učestvovao je danas na Globalnom bezbednosnom forumu "GLOBSEC 2025" u Pragu , koji se etablirao kao jedna od najuticajnijih platformi u Evropi za oblikovanje globalne bezbednosti i stabilnosti, i koji ove godine obeležava jubilarno 20. izdanje.