DNP pokreće inicijativu za priznavanje trobojke kao narodne zastave u Crnoj Gori
Demokratska narodna partija predložila je Skupštini Crne Gore da u dnevni red uvrsti izmene Zakona o državnim simbolima, kojima bi trobojka bila normativno definisana kao narodna zastava.
Predsednik DNP-a Milan Knežević podsetio je da je ta stranka 2. februara podnela u skupštinsku proceduru predlog dopuna Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti, te da očekuje da se o tom pitanju raspravlja već na sednici zakazanoj za 7. april.
Prema njegovim rečima, predloženo je da se, uz državnu zastavu, takozvani alaj-barjak, normativno utvrdi i narodna zastava u crveno-plavo-beloj kombinaciji, sa mogućnošću isticanja na zgradama predsednika države i parlamenta, tokom dana žalosti koje proglašava Vlada, na Dan državnosti, kao i prilikom sportskih i drugih javnih manifestacija i na objektima lokalnih samouprava i javnih ustanova.
Knežević je najavio i da je pri kraju izrada predloga zakona o državljanstvu, koji će uskoro biti dostavljen parlamentu, izrazivši očekivanje da će i vlast i opozicija podržati da se pitanje trobojke uvrsti u dnevni red, kako bi se o njemu vodila argumentovana rasprava.
On je ocenio da bi usvajanje takvog rešenja doprinelo unutrašnjem pomirenju i stabilnosti Crne Gore, navodeći da je reč o pitanju koje je, kako je kazao, u skladu sa evropskim standardima i praksom nediskriminacije.
Osvrnuvši se na stav premijera Milojka Spajića da je reč o pitanju za Skupštinu, Knežević je ukazao da ostaje otvoreno pitanje zašto Vlada, prilikom predlaganja ustavnih izmena u oblasti pravosuđa, nije pokrenula i pitanje položaja srpskog jezika.
„Ne tražimo ništa više od onoga što nam pripada, i po popisu i po istorijskoj i duhovnoj vertikali države“, naglasio je Knežević, dodajući da očekuje razumevanje za taj predlog.
Funkcioner DNP-a i bivši potpredsednik Vlade Milun Zogović izrazio je uverenje da nema razloga da i vlast i opozicija ne podrže inicijativu da trobojka dobije status koji, kako je naveo, zaslužuje, pozivajući se na evropske standarde i princip zabrane diskriminacije.
Govoreći o navodnim promenama u izvršnoj vlasti i mogućem ulasku predstavnika Nove srpske demokratije u Vladu, Knežević je ocenio da je reč o medijskim spekulacijama, ističući da o kadrovskim rešenjima neće govoriti dok ne bude zvaničnih odluka.
On je dodao da je unutar koalicije potrebno postići jedinstvo, ocenivši da nije prirodno da jedan deo političkog saveza bude u vlasti, a drugi u opoziciji, te najavio formiranje radne grupe za razgovore sa Novom srpskom demokratijom.
Knežević je podsetio i da je za usvajanje predloženih izmena potrebna većina od 41 poslanika, bez potrebe za raspisivanjem referenduma, uz ocenu da ne postoji razlog da se trobojka, kao istorijski simbol, ne vrati u pravni okvir.
Srbija Danas/Politika