HEROJI POSTOJE! Diana Budisavljević spasila je sigurne SMRTI 15.000 DECE - Na današnji dan je rođena, a OVO je njena priča
Diana Budisavljević ostaće upamćena kao jedna od najvećih heroina srpskog naroda. Bila je humanitarka austrijskog porekla. Diana je rođena u Austriji, a devojačko prezime joj je dok se nije udala za Julija Budisavljevića, bilo Obekser. Akcija koju je ona sprovela ostaće upamćena kao najveća akcija spasavanja u Drugom svetskom ratu.
Što je još značajnije, njenom akcijom spašeno je, prema relevantnim podacima, 15336 dece iz ustaških logora smrti u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Da priča bude još čudesnija, ona je sve vreme trajanja rata vodila dnevnik.
U tom dnevniku su se nalazili podaci koji su kasnije i doveli do toga da oteta deca budu vraćena svojim porodicama. Zahvaljujući Diani Budisavljević 15.336 dece je preživelo i vraćeno je svojim porodicama. Podaci dalje navode da su spasena deca bila uglavnom srpska deca sa Korduna, Kozare i hrvatskih i bosanskih sela. Takođe, poznata je i činjenica da je mnogo dece nakon spasavanja i umrlo od gladi, iscrpljenosti i torture koju su preživeli.
Diana Budisavljević je prema mnogim navodima imala i uzak krug ljudi koji su joj pomagali u ovoj akciji, ljudi koji su rizikovali sopstvene živote da spasu nevine dečije. I uspeli su u tome. Međutim, njena borba bila je teška. Čuveni dnevnikvodila je od 23.oktobra 1941.godine do 13.avgusta 1945.godine. Kao njeni saradnici ističu se profesor Kamilo Bresler, koji je tada bio zaposlen u Ministarstvu socijalnog staranja NDH, sestra Crvenog krsta Dragica Habazin, arhitekta Marko Vidaković, Jana Koh, Tatjana Marinić i drugi. Krajem avgusta 1945.godine, dešava se nešto čemu se niko nije nadao.
NAJVEĆI DOKAZ DA ČIČA DRAŽA NIJE BIO IZDAJNIK: Jedan papir otkriva sve! (FOTO)
Na današnji dan odigrala se SEČA KNEZOVA: Evo ko su bile DAHIJE, i šta se sa njima desilo (VIDEO)
GROBNICA U BEOGRADU OBAVIJENA MISTERIJOM: Čuva NAJVEĆU SRAMOTU srpskih vladara, tužna priča koju NIKADA NISTE ČULI
Dva agenta OZNE dolaze kod Diane i oduzimaju joj ČUVENI dnevnik i svu dokumentaciju. - Kazala sam da ako moram kartoteku predati, onda ću mu dati sve. Kažem mu da sam očajno uvrijeđena. Predajem kartoteku, bilježnice za nalaženje nepoznate djece, registar za fotografije i bilježnicu s popisom osobnih oznaka na djeci – rekla je Diana povodom tog događaja. Nedugo potom, otišla je u rodbni Insbruk. Razočarana i slomljena svime što je videla Diana prestaje da priča o svom podvigu, okreće se povučenom životu.
Dokom Drugog svetskog rata, dok je obilazila logore imala je 3 nervna sloma, bolovala i preživela tufus. Bila je udata za zagrebačkog Srbina Julija Budisavljevića, koji je bio hirurg i u to vreme radio kao šef hirurške klinike Medicinskog fakulteta u Zagredu.
Dijanina priča ostaće upamćena ponajviše u životima spasene dece i njihovih porodica, a potom i srpskog naroda. Zbog svoje izuzetne hrabrosti i humanosti kakva se retko viđa kod ljudi, njen podvig i hrabrost treba da nas stalno posdesećaju da je najbitnije biti na strani pravde. Diana Budisavljević je posthumno odlikovana Zlatom medaljom „Miloš Obilić“ za ispoljenu hrabrost i delo ličnog herojstva, na Dan državnosti republike Srbije, 2012.godine, a nagradu je primio njen unuk Leonard Rašica. Takođe, Dijana je prvi nosilac novoustaljene nagrade Srpske pravoslavne crkve „Carica Milica“ (2011) godine, nagradu takođe primio njen unuk Leonard Rašica.