Na današnji dan 1961. godine, našem velikom književniku Ivu Andriću je uručena Nobelova nagrada za književnost, "za epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom istorije svoje zemlje".
Poznati književnik i dalje predstavlja riznicu mudrosti za svakoga, a malo su poznate neke njegove političke izjave. On je još pre Drugog svetskog rata uočio problem sa arbanaškim pretenzijama na Kosovo i Metohiju.
Poznati književnik tada je bio visoki diplomata Kraljevine Jugoslavije. U januaru 1939. godine na zahtev Vlade, izradio je projekat rešenja "kosovskog problema", u kojem je predložio iselenje dela albanskog stanovništa u Tursku, kao i podelu Albanije između Jugoslavije i Italije, prema kojem je Srbija trebalo da dobije Severnu Albaniju i luku Drač!
"Podelom Arbanije nestalo bi privlačnog centra za arbanašku manjinu na Kosovu, koja bi se, u novoj situaciji, lakše asimilovala. Mi bismo, eventualno, dobili još 200.000-300.000 Arbanasa, ali su oni većinom rimokatolici, čiji odnos sa Arbanasima muslimanima nikad nije bio dobar. Pitanje iseljavanja Arbanasa muslimana u Tursku takođe bi se izvelo pod novim okolnostima, jer ne bi bilo nikakve jače akcije da se to sprečava", predložio je Andrić u svom rešenju kosovskog problema. Nažalost, srpska Vlada nije odmah odreagovala na Andrićev projekat, uskoro je počeo i Drugi svetski rat i cela ideja rešenja kosovskog problema je pala u vodu.
"Dozvola Italiji da uzme makar deo balkanske teritorije je manje zlo, jer je za nas u ovom trenutku važno samo jedno, a to je strategijsko osiguranje Kosova", poručio je Andrić.
"Uzimanje Skadra moglo bi u tom slučaju biti od velike moralne i ekonomske važnosti. To bi nam omogućilo izvođenje velikih hidrotehničkih radova i dobijanje plodnog zemljišta za ishranu Crne Gore."
Zbog ovog referata, Ibrahim Rugova je posle Titove smrti, kao tadašnji predsednik Društva pisaca Kosova i Metohije, tražio da se izbrišu sva dela nobelovca iz literature na albanskom jeziku. Istoričar dr Dragan Petrović ističe da Andrićev politički angažman i danas mnogima bode oči, jer je čuveni književnik bio veliki srpski rodoljub, što po savremenim političkim standardima koji se nameću i nije poželjno.
Podelu Albanije je jugoslovenskom rukovodstvu ponudio italijanski ministar inostranih poslova grof Galeaco Ćano početkom 1939. godine. Knez Pavle je ovaj plan odbio uz obrazloženje da nam "ne treba više nijedan Albanac", ali je predsednik Vlade Milan Stojadinović od Andrića, koji je praktično obavljao funkciju ministra diplomatije, zatražio detaljnu analizu. Andrićev referat, napisan 30. januara 1939. godine čuva se u Arhivu Srbije - "Fond Milana Stojadinovića", kutija 37. Ovaj tekst je prvi put objavljen u "Časopisu za suvremenu povijest", 1977, IX, br. 2 (24), str. 77-89. Hrvatski istoričar Bogdan Krizman je bio urednik ovog glasila i dokument je, zajedno sa Krizmanovim komentarima štampan pod naslovom "Elaborat dra Ive Andrića o Albaniji iz 1939. godine".