few clouds
14°C
20.04.2024.
Beograd
eur
117.1474
usd
110.1009
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

AMERIKA SUTRA OBELEŽAVA 21 GODINU OD NAPADA 11. SEPTEMBRA: Evo šta se sve dogodilo tog KOBNOG jutra 2001. godine (VIDEO)

10.09.2022. 19:32
Piše:
Tanjug
11.septembar
11.septembar / Izvor: Foto: Youtube/Printscreen
Poginuo je veliki broj ljudi

U Sjedinjenim Američkim Državama sutra će biti obeležena 21. godišnjica od kada su teroristi oteli četiri putnička aviona i izveli najveće terorističke napade u savremenoj istoriji. Predsednik SAD Džozef Bajden obratiće se tim povodom i položiti venac kod Pentagona, saopštila je Bela kuća, preneo je AP.

KRALJ ČARLS III NIJE POSTAO SAMO VLADAR: Danas je primio kenterberijskog nadbiskupa i uputio važno obećanje

KRALJ ČARLS III NIJE POSTAO SAMO VLADAR: Danas je primio kenterberijskog nadbiskupa i uputio važno obećanje

Kralj Čarls III zvanično postao monarh i najveće države Komonvelta

Kralj Čarls III zvanično postao monarh i najveće države Komonvelta

OGLASILA SE BAKINGEMSKA PALATA: Saopšteno kada će biti sahranjena kraljica Elizabeta

OGLASILA SE BAKINGEMSKA PALATA: Saopšteno kada će biti sahranjena kraljica Elizabeta

Prva dama Džil Bajden govoriće na Nacionalnom memorijalnom obeležju leta 93 u Šenksvilu, u Pensilvaniji. Potpredsednica Kamala Haris i njen suprug prisustvovaće u Njujorku ceremoniji komemoracije u Nacionalnom memorijalnom centru 11. septembar.

U utorak 11. septembra 2001. godine, napadači samoubice oteli su američke putničke avione i udarili njima u dva njujorška nebodera, ubivši hiljade ljudi. Ovaj napad ostaje jedan od najtraumatičnijih događaja veka, ne samo za Ameriku već i za ostatak sveta, preneo je Bi-Bi-Si.

Četiri aviona koja su letela nad istočnim delom Sjedinjenih Američkih Država istovremeno je oteo mali tim otmičara. Oni su zatim upotrebljeni kao džinovski navođeni projektili kako bi udarili u zgrade simbole Njujorka i Vašingtona. Dva aviona udarila su u Kule bliznakinje Svetskog trgovinskog centra u Njujorku.

Prvi je udario u Severnu kulu u 08:46 časova po istočnom vremenu, drugi je udario u Južnu kulu u 09:03 sati. Zgrade su se zapalile, zatočivši ljude na višim spratovima, i obavivši čitav grad gustim dimom. Za manje od dva sata, obe kule od 110 spratova srušile su se u ogromnom oblaku dima.

U 09:37 časova, treći avion uništio je zapadno krilo Pentagona - ogromnog sedišta američke vojske nadomak Vašingtona, glavnog grada države. Četvrti avion srušio se u polje u Pensilvaniji u 10:03, nakon što su putnici pružili otpor. Veruje se da su otmičari nameravali da napadnu zgradu Kapitola u Vašingtonu.

Sveukupno je živote izgubilo 2.977 ljudi ne računajući 19 otmičara, većina njih u Njujorku. Stradalo je svih 246 putnika i članova posade u četiri aviona, u Kulama bliznakinjama, poginulo je 2.606 ljudi na licu mesta ili kasnije od povreda, a u Pentagonu je stradalo 125 ljudi.

Najmlađa žrtva bila je dvogodišnja Kristina Li Henson, koja je umrla u jednom od aviona sa roditeljima Piterom i Sju. Najstariji je bio 82-godišnji Robert Norton, koji je bio u drugom avionu sa suprugom Žaklinom, sa kojom je putovao na svadbu. Kad je udario prvi avion, procenjuje se da je u kulama bilo 17.400 ljudi.

Niko nije preživeo iznad zone udara u Severnoj kuli, ali je 18 njih uspelo da pobegne sa spratova iznad zone udara u Južnoj kuli. Među žrtvama bilo je državljana iz 77 zemalja. Njujork je izgubio 441 pripadnika službi hitnih intervencija. Hiljade ljudi je ranjeno ili je kasnije razvilo bolesti povezane sa napadima, a među njima i vatrogasci koji su radili u ruševinama. Napade je iz Avganistana isplanirala ekstremistička islamistička mreža Al kaida.

Predvođena Osamom Bin Ladenom, Al Kaida je krivila SAD i njene saveznike za ratne sukobe u muslimanskom svetu. Otmice je izvelo 19-oro ljudi, radeći u tri tima od po pet članova i jednom od četiri - u avionu koji se srušio u Pensilvaniji. Svaka grupa je imala nekog ko je prošao pilotsku obuku i to u letačkim školama u SAD.

Petnaest otmičara bili su Saudijci kao i sam Bin Laden. Dvojica su bili iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, jedan iz Egipta i jedan iz Libana. Manje od mesec dana posle napada, predsednik SAD Džordž V. Buš poveo je invaziju na Avganistan, uz podršku međunarodne koalicije, kako bi iskorenio Al Kaidu i pronašao Bin Ladena.

Međutim, američka vojska je tek 2011. godine konačno locirala i ubila Bin Ladena u susednom Pakistanu. Navodni planer napada od 11. septembra, Halid Šeik Muhamed, uhapšen je u Pakistanu 2003. godine. Od tada ga drže u američkom pritvoru u Zalivu Gvantanamo gde još uvek čeka na suđenje.

Bilo je potrebno više od osam meseci da se raščisti "Nulta tačka" - mesto na kom su se srušile Kule bliznakinje. Na toj lokaciji sada se nalaze spomenik i muzej, a zgrade su ponovo podignute, ali drugačijeg izgleda.

Završena centralna građevina - Svetski trgovinski centar Jedan iliti "Kula slobode" - još je viša (541 metar) od originalnog Severnog tornja, koji je bio visok 417 metara. Renoviranje Pentagona potrajalo je nešto manje od godinu dana, a osoblje se vratilo u kancelarije u avgustu 2002. godine.

BONUS VIDEO: Bacao bombe i provlačio se kroz rovove - Boris Džonson u nesvakidašnjem izdanju

 

Piše:
Tanjug
10.09.2022. 19:32