Ko je Andraš Baka, novi mađarski predsednik? Orban ga je svojevremeno sklonio sa vrha suda, a sada postaje šef države - prvi sukob sa vlašću već na pomolu
Mađarska je dobila novog predsednika, ali njegov izbor već otvara niz pitanja koja prevazilaze samu promenu na čelu države. Andraš Baka u predsedničku palatu stiže kao pravnik sa burnom karijerom, čovek kojeg je svojevremeno smenila Orbanova vlast, ali i figura čije odluke danas izazivaju podele.
Mađarski parlament izabrao je 73-godišnjeg pravnika Andraša Baku za novog predsednika države, a njegov dolazak na funkciju već je izazvao brojne političke polemike. Baka će predsedničku dužnost preuzeti 19. avgusta, dan uoči državnog praznika, nakon što je njegov prethodnik Tamaš Šuljok razrešen funkcije nakon usvajanja ustavne promene.
Za Baku je glasala dvotrećinska većina poslanika, uz snažnu podršku stranke Tisa, čiji lider Peter Mađar predstavlja njegov izbor kao deo političkog zaokreta i povratka institucijama i vladavini prava.
Ipak, nova predsednička funkcija za Baku dolazi sa biografijom koja je sve samo ne bez kontroverzi.
Nekada ga smenio Orban, sada postaje predsednik
Baka je 2011. godine ostao bez funkcije predsednika Vrhovnog suda nakon što je vlada Viktora Orbana promenila ustavni okvir koji je omogućio njegovo uklanjanje. Tada je takav potez ocenio kao skandalozan.
Godinama kasnije, sam je podržao ustavnu promenu kojom je razrešen Tamaš Šuljok, obrazlažući je potrebom za "oslobađanjem države".
Upravo tu kritičari vide svojevrsni paradoks: mehanizam koji je nekada korišćen protiv Bake sada je poslužio kao put do njegove predsedničke funkcije.
Odluke koje su ostavile dubok trag
Baka iza sebe ima dugu pravničku karijeru, ali i odluke koje su izazvale oštre podele u mađarskoj javnosti.
Njegovo ime posebno se vezuje za slučaj Janoša Korbelija, bivšeg komunističkog oficira optuženog za ubistva tokom revolucije 1956. godine. Kao sudija Evropskog suda za ljudska prava, Baka je bio deo većine koja je ukinula prethodnu presudu, uz obrazloženje da je zbog isteka vremena nastupila zastarelost i da delo nije moglo biti tretirano kao zločin protiv čovečnosti.
Kontroverze su ga pratile i zbog odnosa prema događajima iz 2006. godine, kada su masovni protesti protiv vlade Ferenca Đurčanja nasilno ugušeni policijskom intervencijom.
Kao predsednik Vrhovnog suda, Baka se protivio zakonskom rešenju kojim bi određene presude protiv demonstranata bile poništene, a oni rehabilitovani.
Njegov tadašnji stav danas dobija dodatnu političku težinu jer je Peter Mađar, lider Tise, upravo na kritici postupanja države prema žrtvama tih protesta gradio deo svog političkog uspona.
Tisa tražila transparentnost, a izbor održan iza zatvorenih vrata
Tisa je ranije najavljivala da će nova vlast doneti više transparentnosti i da neće biti političkih dogovora iza zatvorenih vrata. Ipak, nakon što je propala kandidatura Judit Polgar, odluka o novom predsedniku doneta je daleko od očiju javnosti.
Poslanički klub Tise tajnim glasanjem odlučio je da podrži Baku, dok je opozicioni Fides kritikovao takav pristup i optužio novu vlast za stvaranje sopstvenog oblika političke dominacije.
Baka je stariji od svog prethodnika, iza sebe ima višedecenijsku pravničku karijeru i na mesto predsednika dolazi uz podršku dominantne parlamentarne većine - upravo osobine koje su birači Tise ranije povezivali sa kadrovima Fidesa.
Predsednik koji bi mogao da se suprotstavi vlasti
Iako je na funkciju došao uz podršku nove vlasti, Baka već pokazuje da ne namerava nužno da bude samo formalni potpisnik njenih odluka.
Već je kritikovao pojedine poteze Mađarove vlade, uključujući predlog da se poslanički mandati ograniče na najviše 12 godina. Takvu ideju ocenio je kao "neprihvatljivu".
Zbog toga bi njegov mandat mogao da bude znatno složeniji nego što se na prvi pogled čini.
Baka jeste izabran kao deo političkog raskida sa prethodnim sistemom, ali njegova karijera pokazuje da je spreman da se suprotstavi i vlastima koje su ga podržale ukoliko proceni da se krše pravne procedure.
Njegov mandat mogao bi zato imati prelazni karakter, do donošenja novog ustava, a najduže pet godina.
Srbija Danas