Nezgodna pozicija Trampa pred sastanak sa Si Đinpingom: Američki mediji ga razapeli - On je otišao u Kinu da moli za pomoć (VIDEO)
Ambicije predsednika Donalda Trampa za njegov sastanak s kineskim liderom Si Jinpingom svedene su sa najava o "velikom dogovoru" na molbu za pomoć oko ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza i zalaganje za manje trgovinske sporazume. Predsednik Donald Tramp stiže u Peking u ulozi na koju nije navikao - kao molilac koji traži usluge, piše Politiko.
Bela kuća je saopštila da će se sastanak Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga u četvrtak i petak fokusirati na trgovinu, fentanil i rat u Iranu - sve redom oblasti u kojima Trampova administracija nije imala mnogo uspeha u postizanju dogovora ili ustupaka od Kine. To znači da će Tramp biti pod velikim pritiskom da ostvari značajne rezultate koje je nedeljama obećavao.
U martu je sastanak najavio kao "monumentalan događaj", a prošlog meseca na društvenoj mreži Truth Social objavio da od Sija ne očekuje ništa manje od "velikog, srdačnog zagrljaja". Peking nije objavio nikakve detalje o dnevnom redu.
Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun u ponedeljak je izjavio da će Tramp i Si razgovarati o "važnim pitanjima koja se tiču kinesko-američkih odnosa i svetskog mira i razvoja".
Sam Tramp davao je protivrečne izjave o temama razgovora. U ponedeljak je rekao da su na spisku Iran i energetika, da bi u utorak povukao te izjave rekavši: "Imamo mnogo toga da razgovaramo. Iskreno, ne bih rekao da je Iran jedna od tema, jer Iran držimo pod vrlo dobrom kontrolom." Umesto toga, naveo je da će trgovina biti glavna tema.
Samit smanjenih očekivanja
- Ovo je samit smanjenih očekivanja - rekao je Zak Kuper, bivši pomoćnik zamenika savetnika za nacionalnu bezbednost u administraciji Džordža V. Buša, koji se redovno sastaje s američkim i kineskim zvaničnicima. - Prilično je jasno da je Trampov tim u vrlo teškoj poziciji i vrlo je moguće da Tramp u Peking dolazi kao opterećen i oslabljen.
Sukob u Iranu i odluka Vrhovnog suda iz februara, kojom je blokiran Trampov glavni mehanizam za uvođenje carina, poremetili su odnos snaga između dvojice lidera. Tramp sada ima manje poluga kojima bi mogao da natera Sija na konkretne rezultate koje bi po povratku u SAD mogao da predstavi kao pobede. A Kina je toga svesna.
- Samopouzdanje koje Peking pokazuje poslednjih meseci, pregovarajući sa Sjedinjenim Državama kao ravnopravan, ako ne i jači partner, je zapanjujuće - rekla je Henrieta Levin, bivša zamenica direktora za Kinu u Stejt departmentu tokom Bajdenove administracije.
Si ulazi u sastanak s Trampom ojačan "percepcijom američke rasejanosti zbog Irana i mogućnosti da se SAD ponovo zaglave na Bliskom istoku", dodala je Levin, koja je u kontaktu s kineskim zvaničnicima.
Fokus na trgovini i Iranu
To će verovatno goruća pitanja koja opterećuju američko-kineske odnose - kineske državne subvencije industriji, sve agresivniji vojni položaj u Indo-Pacifiku i dramatično širenje strateškog nuklearnog arsenala - gurnuti u drugi plan.
Umesto toga, očekuje se da će se dvojica lidera fokusirati na produženje trgovinskog primirja postignutog u Južnoj Koreji u oktobru prošle godine. Tim primirjem obustavljeno je povećanje carina, izvozna ograničenja na materijale poput kritičnih minerala i obezbeđen nastavak kineske kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda poput soje.
- Imali smo određeni nivo carina prema Kini. Težimo kontinuitetu u tom pogledu - rekao je američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir. "Želimo stabilnost."
Tramp će se verovatno suočiti sa sličnim preprekama i po pitanju Irana. On želi da Si iskoristi svoj uticaj na Teheran - Kina je Iranu isporučivala vojnu opremu i bila glavni kupac iranske nafte - kako bi prisilio režim da prekine kontrolu nad Hormuškim moreuzom.
- Očekujem da će predsednik izvršiti pritisak na Sija u vezi s Iranom - rekao je visoki zvaničnik administracije. Kina je, međutim, već "vršila pritisak na Iran da postigne dogovor".
Ipak, geostrateška korist koju Peking ima od sukoba - preusmeravanje američke pažnje sa Indo-Pacifika na Bliski istok - daje Siju malo podsticaja da ubrza njegovo okončanje.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji nedavno je pozvao na "sveobuhvatni prekid vatre", ali je istovremeno naglasio da Kina ostaje "pouzdani strateški partner" Irana.
Kina će, kako je rekao Krejg Singlton, "nastaviti da poziva na smirenost i deeskalaciju", ali neće žuriti da rešava krizu koju ne kontroliše.
Od "velikog dogovora" do manjih koraka
Poslednjih meseci visoki zvaničnici su odustali od ideje velikog sporazuma SAD i Kine i fokusirali se na manje dogovore. Umesto spektakularnih rezultata, cilj je stabilizacija odnosa.
- Pre godinu dana svi su govorili o mogućnosti velikog dogovora - rekao je Džonatan Czin, bivši analitičar CIA za Kinu. - Sada se govori o manjim sporazumima.
Za administraciju, stabilan, ali ne spektakularan samit smatrao bi se uspehom.
Konkretni dogovori na stolu
Očekuje se razrada mehanizama za trgovinu "neosetljivom robom" i investicije, kao i razgovori u oblastima avijacije, poljoprivrede i energetike.
Mogući su i dogovori o kupovini Boingovih aviona, kao i produženje sporazuma o retkim zemnim metalima.
Razgovaraće se i o veštačkoj inteligenciji i njenoj primeni u vojnim sistemima, pri čemu obe strane dele zabrinutost oko bezbednosnih rizika.
Više privida nego suštine?
Neki analitičari smatraju da će rezultati biti ograničeni.
- Očekujem više privida nego suštine - rekla je Liza Tobin, bivša direktorka za Kinu u Savetu za nacionalnu bezbednost. - Deo će biti stvaran, ali većina će biti simbolična.
Uoči samita, obe strane su izbegavale eskalaciju i vodile računa da ne pokvare pregovore.
Na kraju, i Peking i Vašington izgledaju spremni da prihvate "hladni mir" - stabilnost bez velikih dogovora, ali i bez otvorenog sukoba.
Izvor: Srbija Danas/Index.hr