clear sky
22°C
01.06.2024.
Beograd
eur
117.1015
usd
108.2069
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Njemu treba da zahvalimo što postojimo: Preminuo HEROJ čovečanstva Stanislav Petrov (FOTO)

18.09.2017. 23:44
Piše:
Tanjug
Stanislav Petrov
Stanislav Petrov / Izvor: Profimedia

Uradio je nešto na čemu mu je ceo svet zahvalan

Stanislav Petrov, koji je sprečio izbijanje nuklearnog sukoba između SAD i Sovjetskog Saveza i mogući početak trećeg svetskog rata 1980-ih godina, preminuo je u 78. godini.

Odluka koju je sovjetski pukovnik Stanislav Petrov doneo 26. septembra 1983. godine ostaće zapamćena kao istorijska jer je sprečila da Hladni rat preraste u nuklearni sukob, a za nju se saznalo zahvaljujući Karlu Šumaheru, nemačkom političkom aktivisti koji je najzaslužniji što je svet saznao o herojskom podvigu Petrova.

KRITIKE pljušte sa svih strana: Tramp pozvao na reformu Ujedinjenih nacija (FOTO)

Putin stigao na vojne vežbe "Zapad 2017": Da li NATO treba da se ZABRINE? (FOTO)

Šumaher je proteklih godina ostao u kontaktu sa Petrovom, a 7. septembra ga je zvao da mu poželi srećan rođendan, ali je, nažalost, Petrovljev sin Dmitrij imao tužnu vest za Nemca – njegov otac preminuo je 19. maja.

Neverovatno je da se za smrt čoveka, koji je potencijalno sprečio najgori sukob u svetskoj istoriji, saznaje tek nekoliko meseci kasnije.

Stanislav Petrov bio je na dužnosti 26. septembra 1983. godine, kada je posle ponoći na radarskom sistemu u bunkeru blizu Moskve dobio rano upozorenje o projektilu koji je lansiran iz SAD prema Sovjetskom Savezu.

- Kada sam video upozorenje, skočio sam sa stolice. Svi moji podređeni su bili zbunjeni, pa sam počeo da izdajem stroga naređenja kako bih izbegao paniku. Znao sam da će moja odluka imati velike posledice - prisetio se Petrov u intervjuu za RT 2010. godine.

- Alarm se oglasio drugi put. Velika krv-crvena slova su se pojavila na glavnom ekranu. Pisala je reč 'START'. Pisalo je da su još četiri rakete lansirane - ispričao je Petrov.

Od trenutka kada su bojeve glave poletele, ostalo je pola sata za Kremlj da odluči da li da pritisne „crveno dugme“ i samo 15 minuta da Petrov odluči da li je pretnja autentična i da javi svojim pretpostavljenima.

- Moja udobna fotelja delovala je kao usijani tiganj, a noge su mi se oduzele. Nisam mogao ni da ustanem. Toliko sam bio nervozan kada sam donosio odluku - istakao je Petrov.

Smatrajući da bi u slučaju napada SAD ispalile mnogo više projektila, Petrov je rekao svojim šefovima da je alarm najverovatnije izazvan greškom u sistemu.

Kasnije je otkriveno da su sovjetski sateliti registrovali odbljeske sunčevih zraka od oblaka kao lansiranje projektila.

Petrovljev potez i odluka, međutim, nikada nisu pohvaljeni, a čak su ga pretpostavljeni kaznili jer nije napisao izveštaj.

- Moji šefovi su optuženi za greške u sistemu. Zato nisu želeli da priznaju da je bilo ko uradio nešto dobro, već su odlučili da krivicu rasporede po svima - objasnio je Petrov.

Više od deset godina o incidentu se ništa nije znalo, jer je zaveden kao „stroga tajna“. Čak i njegova supruga Raisa, koja je preminula 1997. godine, nije znala ništa o tome.

O čitavom incidentu se saznalo tek iz izveštaja koji je objavio nemački tabloid Bild 1998. godine, kada je progovorio Petrovljev nadležni, general-pukovnik Jurij Votincev.