OBDUKCIJE DOKAZALE OPASNU KOMPLIKACIJU: Otkriveno zašto respiratori ne pomažu nekim pacijentima obolelim od virusa
Američkom glumcu Niku Koroderu (41) morali su da amputiraju desnu nogu nakon što je tri nedelje proveo na odeljenju za intenzivnu negu na kojem se lečio od kovida-19. Njegovu cirkulaciju je zaustavio ugrušak, a to je još jedna opasna komplikacija bolesti koja je zahvatila celi svet.
TRAMP KINI ISPOSTAVLJA RAČUN: Za pandemiju će platiti 160 milijardi dolara!
LEKARI UPOZORAVAJU: Sve više dece boluje od OVE BOLESTI, može biti povezana sa koronom
ZABRINJAVAJUĆI REZULTATI NOVOG ISTRAŽIVANJA: COVID-19 može opstati u vazduhu i do dva sata, a OVAKO cirkuliše
Ugrušci su iz raznih razloga česta komplikacija među bolesnicima na intenzivnom lečenju, ali njihova je učestalost veća među obolelima od kovida nego što je očekivano.
- Na odeljenju imamo četrdesetogodišnjake sa ugrušcima u prstima, a nema nikakvog razloga za to osim korona virusa - rekla je doktorka na intenzivnoj nezi njujorške bolnice "Langon" Šeri Brošahan i dodala da jedan od njih ima velikih problema sa dotokom krvi u obe noge i u obe ruke i da će doktori verovatno morati da urade amputaciju.
Krvni ugrušci nisu opasni samo za udove, nego mogu da dospeju i u pluća, srce ili mozak, što može da rezultira smrtonosnom plućnom embolijom ili srčanim i moždanim udarom.
U nedavnoj studiji holandskih naučnika otkriveno je da je 31 od 184 pacijenata uključenih u istraživanje imao komplikacije sa ugrušcima, što je "izuzetno visok procenat". Na sreću, potreba za amputacijama ipak je mnogo ređa.
Zašto se to događa?
Behnud Bikdeli, doktor u njujorškoj Prezbiterijanskoj bolnici, okupio je međunarodni tim stručnjaka da bi proučili problem. Njihova otkrića objavljena su u časopisu američkih kardiologa. Zaključili su da je rizik od pojave ugrušaka toliko visok da bi pacijenti oboleli od kovida-19 trebalo da preventivno dobijaju lekove za razređivanje krvi.
Postoji nekoliko mogućih razloga zbog kojih nastaju. Pacijenti sa težim oblikom kovida-19 često odranije pate od neke bolesti, poput bolesti srca ili pluća, koje su same po sebi povezane sa većim rizikom od razvoja tromboze.
I sam boravak na odeljenju intenzivne nege povećava rizik, jer tamo pacijenti duže vreme nepomično leže, što pogoduje razvoju ugrušaka.
Korona virus je povezan i sa neuobičajenom reakcijom imunološkog sistema koja se naziva "citokinska oluja", a neka istraživanja upućuju na to da je i taj fenomen povezan sa višom stopom stvaranja trombova.
Moguće je i da na zgrušavanje utiče i nešto povezano sa samim korona virusom, što lekari nisu primetili ranije kod nekih drugih virusnih oboljenja.
Stručni rad objavljen prošle nedelje u Lancetu pokazao je da virus može da nastani epitel, tkivo koje oblaže organe i krvne sudove, što u teoriji može da utiče na proces zgrušavanja.
Mikrougrušci
Iako antikoagulansi, poput heparina, kod nekih pacijenata deluju, kod drugih nisu delotvorni jer su ugrušci previše mali, pojasnila je Brošahan.
- Mikrougrušaka je mnogo i ne znamo gde se tačno nalaze. Autopsije su pokazale da su pluća nekih pacijenata sadržala stotine mikrougrušaka - objasnila je Brošahan.
Međutim, pojava nove zagonetke rešila je jednu stariju. Sesilija Mirant-Borde, doktorka bolnice za vojne veterane na Menhetnu, kaže da pluća puna mikrougrušaka objašnjavaju zbog čega respiratori nisu bili od veće pomoći kod određenog dela pacijenata.
Na početku pandemije lekari su te pacijente lečili prema protokolu za akutni respiratorni distres sindrom, poznat i kao "mokra pluća".
Razlog za neefikasnost respiratora u nekim slučajevima "nisu bila pluća puna vode" već "mikrougrušci koji su blokirali cirkulaciju" pa je krv napuštala pluća sa manje kiseonika nego što je to uobičajeno.
Prošlo je pet meseci otkako se virus pojavio u Vuhanu, a doktori o njemu svakoga dana saznaju sve više.
- Iako smo iznenađeni otkrićem, zapravo ne bi trebalo da budemo toliko iznenađeni, virusi su nepredvidljivi - rekla je Brošahan.