Verovatnoća da 2020. godina postane najtoplija godina u istoriji merenja temperature vazduha iznosi oko 75 odsto, saopštili su pre nekoliko dana stručnjaci Naučnog centra za informacije o životnoj sredini (NCEI) američke Uprave za okeanografiju i atmosferska istraživanja (NOAA).
Jedna od najtoplijih pet godina
Ukoliko ne obori rekord, 2020. će sa sigurnošću od 99,9 odsto biti jedna od pet najtoplijih godina od početka merenja 1880. godine (do sada je najtoplija 2016, a na drugom mestu je 2019).
Naučnici prognozu uglavnom zasnivaju na temperaturama izmerenim u prva tri meseca ove godine, koje su bile za 1,15 stepeni Celzijusa više od prosečne temperature u dvadesetom veku, koja je iznosila 12,3 stepena. Samim tim, ovo je drugi na listi najtoplijih kvartala posle 2016, kada je temperatura bila viša za 0,08 stepeni Celzijusa i kada je fenomen El ninjo doprineo porastu temperature, prenosi weather.com.
- Toplo vreme koje sada beležimo neobično je s obzirom da nema jakog el ninja, prirodnog zagrevanja tropskog Pacifika, koje utiče na temperature širom sveta - konstatuje klimatolog NCEI Diki Arnt.
Uzrok fenomena su u prvom redu emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte usled sagorevanja fosilnih goriva.
Izgledi za El ninjo u padu
Kako navode stručnjaci NCEI, ove godine ne treba očekivati ni El ninjo, ni La ninju, fenomen, koji ima suprotan efekat (prirodno hlađenje Pacifika).
- Nastanak El ninja ne zavisi samo od apsolutne temperature vode, već i od temperaturne razlike između različitih morskih područja. Budući da globalno zagrevanje zahvata sve okeane, ta razlika se smanjuje, a samim tim su izgledi za nastanak el ninja smanjeni - objašnjava za "Blumberg" klimatolog Kevin Trenbert iz NOAA.
Bez rekordno niskih temperatura
Rast temperature ovog proleća zabeležen je u obe Zemljine hemisfere, sa težištima u Istočnoj Evropi, Aziji, na Karibima, Srednjoj i Južnoj Americi. Rekordnog niskih temperatura nije bilo.
Naučnici NCEI u martu su u Tihom, Atlantskom i Indijskom okeanu izmerili rekordne temperature. U Meksičkom zalivu temperatura vode iznosila je 24,6 stepeni, 0,95 stepeni viša od dugogodišnjeg proseka.
- Ukoliko voda ostane tako topla, to bi moglo da pojača intenzitet oluja. Osim toga, porast temperature u okeanim povećava rizik od šumskih požara u Amazoniji i Australiji, ali od ekstremnih vremenskih prilika u SAD.- objašnjava meteorolog Fil Klocbah sa Državnog univerziteta Kolorada.
Preti uragan poput čudovišnog "Harvija"
Klocbah i njegov tim najavljuju na početku sezone uragana početkom juna čak osam takvih oluja iznad Atlantika od kojih će najmanje jedna stići do kopna. U tom slučaju moguća je katastrofa kakvu je 2017. izazvao uragan "Harvi", koji je, nakon što je prethodno oslabio, stigavši u Meksički zaliv ponovo dobio na snazi i postao čudovišna oluja kategorije 4, druge po jačini. Iznad Teksasa je izazvao pravi potop, usmrtio 68 osoba i prouzrokovao štetu u iznosu od 125 miliona dolara.